Ratni zločini u Ukrajini: „Naš odbor nije sud“

ARD: Čitav niz organizacija i institucija traži dokaze o ratnim zločinima u Ukrajini. Koja je vaša uloga u svemu tome?

Erik Møse: Naš neovisni odbor osnovalo je Vijeće UN-a za ljudska prava rezolucijom u ožujku ove godine. Dakle, mi smo tijelo Ujedinjenih naroda i imamo vrlo širok mandat koji proizlazi iz rezolucije. Obuhvaća sva navodna kršenja ljudskih prava, sva navodna kršenja međunarodnog humanitarnog prava i srodna kaznena djela. Mi trebamo istražiti ima li kršenja ovih zakonskih normi. Od nas se također traži da identificiramo počinitelje, pojedince ili subjekte koji su možda počinili takva kršenja i utvrdimo odgovornost. Ovo pokazuje koliko je širok naš mandat u usporedbi s mnogim drugim agencijama koje rade na terenu u Ukrajini.

Ali Vi surađujete i s nekim od ovih tijela?

U najmanju ruku smo u kontaktu s njima jer je važno izbjeći nedostatak koordinacije. Ako svi rade isto, postoji rizik od dupliranja posla, a možda čak i ponovne traumatizacije svjedoka. Naravno, ovo je problem samo dok se mandati preklapaju, a naš mandat je širok. Dakle, to je samo dio našeg mandata gdje je ovo posebno akutno. Mi smo u dijalogu s Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu i Državnim odvjetništvom Ukrajine kako bismo postigli određenu koordinaciju. Ali, mi smo naravno u potpunosti neovisni.

„Znati verziju svih sukobljenih strana"

Koliko ljudi radi za vas na licu mjesta u Ukrajini?

Prije svega, imamo Tajništvo Odbora, koje je sada formirano i sastoji se od oko 20 ljudi. Sjedište je u Beču i podržava tri povjerenika koje je imenovalo Vijeće za ljudska prava. Međutim, oslanjamo se i na ekspertizu Misije visokog predstavnika u Ukrajini, koja je na terenu od 2014. godine. Oni su naravno dali obilje materijala i mi ga pregledavamo. I to je jedan od izvora koji je neka vrsta polazne točke za našu istragu.

Imate mandat Ujedinjenih naroda. Rusija nije pristala na ovu misiju UN-a. Jeste li kao organizacija do sada uspjeli stupiti u kontakt s ruskom stranom?

Kontaktirali smo ruske vlasti i izrazili smo zanimanje da stupimo u kontakt s njima. Do sada to nismo mogli učiniti, ali nastavljamo s našim naporima i naravno da bi za nas kao neovisnu i nepristranu organizaciju bila prednost kada bismo znali verziju svih strana u sukobu.

„Provjeriti autentičnost svakog materijala"

Ovaj rat je očigledno najbolje dokumentirani rat svih vremena - slikama, na društvenim mrežama, filmovima i skoro uživo na svakom pametnom telefonu. Pomaže li to u pronalaženju dokaza ili je veća vjerojatnost da će se širiti lažne vijesti?

Istina je da je ovaj sukob obilježen velikim brojem izvora. Dokumenti sa svjedočenjima, ali i slike, fotografije, privatne video-snimke i tako dalje. Sve to može biti važno, ali mislim da nema opasnosti da se ugušimo u tome. Iskoristit ćemo normalno svaku priliku da ispitamo sve što je dostupno i izaberemo ono što je uvjerljivo ili ima bilo kakvu vrijednost. I naravno, provjerit ćemo autentičnost svakog materijala koji dobijemo.

Vaša zadaća je vremenski ograničena. Kada odlučujete da ste prikupili dovoljno dokaza? I što ćete poslije s tim dokazima?

Ovaj odbor mora podnijeti svoj konačni izvještaj Vijeću za ljudska prava u ožujku 2023. Toliko toga se dogodilo i ima toliko dokaza da mislim da će ovo na neki način označiti kraj prikupljanja dokaza. Dakle, dok se približavamo roku za predaju ovog izvještaja, moramo prekinuti daljnju istragu i završiti ga.

I ovi dokazi koje smo prikupili bit će sačuvani za budućnost jer, kao što sam rekao, utvrđivanje odgovornosti je jedan od ciljeva misije. Onda je na Vijeću za ljudska prava da odluči kako dalje. Dakle, na osnovi preporuka u našem izvještaju Vijeće za ljudska prava će se morati baviti različitim vrstama odgovornosti.

„Odlučuje Vijeće za ljudska prava UN-a"

Možete li reći nešto o dokazima?

Uopćeno mogu reći da naravno postoji obilje materijala; upravo zbog mnogih mogućnosti koje su na raspolaganju. Mi provodimo vlastite istrage. Dobivamo dokumentarne snimke, fotografije, filmove... Kontaktiraju nas izvori. Dakle, ima puno materijala.

Vaš odbor nema nikakve veze s kaznenim sudom. Znači li to da Međunarodni kazneni sud nema nikakve veze s vašim odborom?

Naš odbor je odbor za utvrđivanje činjenica. On nije sud. Mi ispitujemo situaciju, dajemo preporuke - a onda je na Vijeću UN-a za ljudska prava da odluči kako dalje u smislu odgovornosti. A jedna od mogućnosti pozivanja na odgovornost bit će, naravno, mogući kazneni postupak. Istina, postoji razlika između našeg istražnog odbora i sudova, ali ćemo u našem izvještaju ispitati moguće opcije u vezi s tim.

Erik Møse je vrhovni sudac u norveškom Oslu. Od 1999. do 2003. je bio dopredsjednik Međunarodnog tribunala za genocid u Ruandi, a od 2003. do 2007. je bio njegov predsjednik. Od 2011. do 2018. je pripadao i Europskom sudu za ljudska prava.

Intervju je vodila Cornelia Kolden iz briselskog studija ARD-a.