Prva žena na čelu grčke države

Prošle godine u srpnju grčki je premijer Kyriakos Mitsotakis u intervjuu za BBC bio zatečen pitanjem zašto u svojoj vladi ima samo dvije žene. On je odgovorio da u Grčkoj, na žalost, nema puno žena koje zanima politika. „Vi to ozbiljno? Sigurna sam da bih vam i ja mogla naći nekoliko žena," rekla je novinarka. Otada se u Grčkoj nagađa kada će konzervativni premijer, koji zagovara modernu politiku centra, uvesti više žena u politiku.

Sada je došao taj trenutak. Ove srijede (22.1.) grčki parlament je izabrao predsjednicu Vrhovnog upravnog suda Katerinu Sakellaropoulou za predsjednicu države. 63-godišnja pravnica bez stranačke iskaznice nasljeđuje na toj dužnosti 67-godišnjeg konzervativca Prokopisa Pavlopoulosa, čiji mandat završava u ožujku.

Predsjednički izbori kao uzor

Katerina Sakellaropoulou je studirala pravo u Ateni, a već 1981. je počela raditi u najvišoj sudskoj instanci zemlje. Nakon studijskog boravka na Sorboni, predavala je pravo o zaštiti čovjekove okoline na grčkoj Sudskoj akademiji u svom rodnom gradu Solunu.

Odluka da žena bude izabrana na najvišu državnu dužnost od velikog je simboličnog značaja i naposljetku ima ulogu uzora za mlade žene u Grčkoj, kaže grčka politička analitičarka Stella Ladi za DW. Ona dodaje da novu grčku predsjednicu ne bi trebalo reducirati na spol, jer ona je uspješna pravnica koja stoji iza bitnih odluka Upravnog suda.

„Ona je pri tome uvijek pazila na izbalansiranost i nije težila konfrontaciji. A upravo ta osobina je važna za dužnost predsjednika države", smatra Ladi, koja trenutno predaje politologiju u Londonu.

Ali zašto je toliko dugo trajalo do dolaska žene na ovakvu poziciju? „Možda je to bilo samo pitanje vremena, a ja nikako ne bih rekla da Grkinje sustavno isključuju iz izbora za odgovorne dužnosti“, kaže Ladi, dodajući da je i socijalistička stranka KINAL izabrala ženu za svoju predsjednicu.

Atenski list Kathimerini piše da nova predsjednica države važi kao jaka i otvorena ličnost koja se posebno interesira za umjetnost i kulturu.

Predsjednik kao integracijska figura

Za razliku od, primjerice, Francuske u Grčkoj predsjednik države ima samo reprezentativne funkcije i drži se podalje od dnevne politike. Ali on je integracijska figura čiji je savjet tražen – posebno u kriznim vremenima. Recimo, Prokopis Pavlopoulos se na vrhuncu dužničke krize založio za ostanak Grčke u eurozoni i njegovao je intenzivan kontakt s francuskim predsjednikom Hollandeom. Njegov socijalistički prethodnik na čelu države Karolos Papoulias bio je u pravo vrijeme na pravom mjestu kada je u kriznoj izbornoj godini 2012. trebalo prevladati politički kaos. Isto tako, našao je pravi ton u odnosu na neonacističku grupaciju Zlatna zora.

Svi ti predsjednici bili su iskusni političari i dio establišmenta. Katerina Sakellaropoulou je drukčija, smatra Stella Ladi: „Ta žena nema određeni stranački profil. Teško je predvidjeti kako će djelovati. To je nepoznanica upravo za konzervativnu stranku koja ju je izabrala."