Protuustavno i provokativno: sporni Dan Republike Srpske
9. siječnja 2024
Milorad Dodik zna kako probuditi emocije. "Ja tu odluku neću provoditi, a oni nek' to objese na neku stvar", komentirao je, svjesno nacionalistički, odluku Ustavnog suda BiH iz 2015. godine Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.
Ustavni sud, kojeg čine suci sve tri konstitutivna naroda u BiH, te tri strana suca, donio je tada odluku da se 9. siječnja 1992. godine – kao dan utemeljenja Republike Srpske - proglasi neustavnim. Sud je naveo da to diskriminira Bošnjake i Hrvate koji također žive u RS-u.
Zašto je 9. siječnja toliko provokativan
Ustavni sud je potom više puta potvrdio tu presudu. No, ona do danas nije provedena – naprotiv. Republika Srpska se 9. siječnja 2024. godine ponovno predstavlja kao država u državi BiH.
Datum je izrazito emocionalan. Slovi kao okidač rata 1992. godine, najvećeg masovnog protjerivanja i etničkog čišćenja te najgoreg krvoprolića u Europi od Drugog svjetskog rata. Obilježavanje ovog datuma uvreda je, prije svega, Bošnjacima, najvećim žrtvama rata. Ubojstvo oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici od strane Vojske Republike Srpske pred očima međunarodnih promatrača simbol je zločina u BiH.
Obljetnica kao politički signal
Kada Republika Srpska i 9. siječnja 2024. obilježava 32. godišnjicu svog osnivanja, to je više od prazničnog rituala. Za iskusnog političara i vještog provokatora Dodika i više od milijun Srba u Bosni i Hercegovini to je dan koji se svake godine obilježava uz pompu i paradu, politički signal. Za njega zajednička država Srba, Bošnjaka i Hrvata postoji samo na papiru. On zapravo teži pripajanju Republike Srpske Srbiji, po formuli "Svi Srbi u jednoj državi".
Spor oko datuma ovog praznika naglašava previranja u Bosni i Hercegovini, posebno zato što Dodik iznova destabilizira cijelu državu BiH. Nedavno je u Senat RS-a imenovao bivšeg šefa srbijanske obavještajne službe Aleksandra Vulina, koji je pod američkim sankcijama i pravi je proruski agitator.
Protivnici: Dodik i Schmidt
Svojim stalnim napadima u otvorenom je sukobu s visokim predstavnikom međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu Christianom Schmidtom. Bivši ministar poljoprivrede Njemačke (2014.-2018.) sada je osmi političar na ovoj funkciji, koja postoji od 1995. godine. Njegove su ovlasti opsežne, u rasponu od donošenja zakona do smjene izabranih dužnosnika.
Početkom prosinca 2023. Schmidt je iskoristio mogućnost koju mu daju tzv. Bonske ovlasti: Dodik je završio na sudu jer ga je bosanskohercegovačko javno tužiteljstvo optužilo da ne priznaje odluke visokog predstavnika. Tome su prethodile izmjene Kaznenog zakona BiH koje je Schmidt nametnuo u ljeto, uključujući i strože zatvorske kazne za političare koji ne provode odluke visokog predstavnika. Oni sada mogu biti osuđeni na pet godina zatvora.
Ovo je bio i jest politički i pravno osjetljiv test za autoritet Schmidta i njegovog ureda, koji će odrediti može li on procesuirati političare koji otvoreno odbacuju Daytonski sporazum. Mirovni sporazum iz 1995. kojim je okončan rat stavio je dva poluautonomna dijela zemlje (entiteta), Republiku Srpsku i Federaciju BiH, pod krov centralne vlade, čiji rad Dodik stalno sabotira.
64-godišnji Dodik, koji je na toj dužnosti bio od 2010. do 2018. i ponovno od 2022., također koristi svoj utjecaj protiv državnih institucija. RS je sada povukla svoja tri suca iz deveteročlanog Ustavnog suda BiH.
Parada u Sarajevu
Dodik je prošle godine pokazao koliko je zapaljiv kada je riječ o arhitekturi ove krhke države u cjelini. On je 9. siječnja 2023. godine, 31. godišnjicu RS-a, proslavio u predgrađu Sarajeva koje je dio teritorije Republike Srpske. Samo u Sarajevu je poginulo više od 11.000 ljudi od posljedica srpskog granatiranja tokom rata 1992.-1995.
Defile policije iz RS-a nije imao samo za cilj inspirirati svoje srpske sunarodnjake. Bila je to i jasna poruka EU-u i SAD-u, graditeljima Daytona. Neposredno prije mimohoda Dodik je demonstrativno upravo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu dodijelio najviše odličje RS-a, čime je naglasio ulogu Rusije za Republiku Srpsku. Rusija je u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda više puta svojim vetom zaštitila RS i time osigurala njezino postojanje, rekao je Dodik.
Onaj tko ima takve prijatelje očito ne mora zaista strahovati. Christian Schmidt je prošle godine nakon parade kod Sarajeva samouvjereno najavio da se takvo nešto u budućnosti više neće događati. Toga se Dodik na neki način drži ove godine. Umjesto parade tokom dana, sada organizira marš svojih snaga sigurnosti noću.