Srbija i kriza u BiH: utabana politika balansiranja

Donošenje zakona kojim se u Republici Srpskoj zabranjuje primjena odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ocjenjuje se kao najteže kršenje Ustava BiH i Dejtonskog sporazuma od 1995. godine. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je tim povodom izjavio da je u BiH u toku teška kriza i dodao kako se plaši „da su stranci odlučili ići vrlo žestoko".

Ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić rekao je da Srbija ne podržava rušenje BiH, ali i da se protivi pokušajima rušenja RS-a. Dodao je i da je RS „međunarodno priznati entitet, koji je izmislio SAD, a ne mi".

Što povodom krize u BiH poručuju vlasti u Srbiji?

Luka Šterić iz Beogradskog centra za sigurnosnu politiku ocjenjuje za DW da režim u Beogradu ne odustaje od „utabane politike balansiranja po pitanju situacije u BiH".

„Poruke usmjerene ka Zapadu podvlače konstruktivnu ulogu Srbije kao jamca Dejtonskog sporazuma i cjelovitosti BiH. S druge strane, izjavama podrške vlastima u Banjoj Luci, koje su upućene i biračkom tijelu u Srbiji i javnosti u RS-u, Vučić gradi sliku ključnog zaštitnika srpskih nacionalnih interesa u regiji“, kaže Šterić.

Dodaje ujedno da je uloga faktora stabilnosti u regiji Vučiću „važna karta“, kojom uspijeva umanjiti međunarodni pritisak, čemu je izložen zbog svoje autoritarne vlasti. „Zbog toga, unatoč uvriježenoj slici u javnosti, Vučić i Dodik često imaju suprotstavljene interese, a suradnja za obojicu predstavlja nužno zlo", ocjenjuje Šterić.

Za direktora Centra za regionalizam Aleksandra Popova Dačićeva izjava predstavlja „pokušaj ograđivanja i pranja ruku od svega što je do sada urađeno, kada je Srbija podržavala sve Dodikove poteze. To je i nagovještaj da je Beograd Dodika počeo puštati niz vodu", ocjenjuje Popov.

Kulminacija krize institucija

Pošto je u RS-u donesen zakon o zabrani primjena odluka Ustavnog suda BiH, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt donio je dekret prema kojem će nepoštovanje odluka tog suda biti kažnjivo.

Dodik je potom potpisao ukaz o proglašenju zakona koji određuje da se neće primjenjivati Schmidtove odluke. Ukaz je u ponedjeljak (9.7.) potpisao v. d. direktora Službenog glasnika RS-a Miloš Lukić. Potom je objavljena vijest da je Tužiteljstvo BiH formiralo predmet zbog aktivnosti u RS-u koje provodi Dodik. Uz to, on je za jesen najavio i referendum o statusu RS-a, a nagovijestio je i nove blokade državnih institucija, kao što su SIPA i Tužiteljstvo.

„Posljedica odluke Skupštine RS-a o nepriznavanju odluka Ustavnog suda BiH predstavlja kulminaciju dugoročne institucionalne krize na državnoj razini“, kaže Luka Šterić. On podsjeća da je Dodik, kao instrument pritiska na Sarajevo, godinama koristio bojkot središnjih institucija u BiH, što je ugrozilo njihovu funkcionalnost.

„To se odnosi i na Ustavni sud BiH, čija je odluka o poništavanju Zakona o nepokretnoj imovini RS-a, kao i promjena pravilnika po kojem se odluke mogu donositi bez prisustva sudaca iz RS-a, gurnule Dodika ka daljoj eskalaciji kako retorike, tako i političkih odluka“, ocjenjuje Šterić.

Potencijalni referendum o secesiji RS-a on vidi kao „nuklearnu opciju". Ne vjeruje da će se Dodik odlučiti na taj korak „koji bi predstavljao otvorenu eskalaciju“, jer zna da „u trenutnim okolnostima ne bi imao gotovo nikakvu međunarodnu podršku, s izuzetkom Ruske Federacije".

„Zato je najava referenduma vid političkog pritiska koji je preostao Dodiku da se postavi kao politički faktor koji se ne može zaobići u rješavanju ključnih pitanja u BiH“, smatra Šterić.

Odgovornost međunarodne zajednice

Posljednji potezi u RS-a naišli su na osude međunarodne zajednice – Europske unije, SAD-a i Velike Britanije. Te njihove reakcije su zakašnjele, procjenjuje Aleksandar Popov. Dodaje da su krizi – zbog koje dio javnosti u BiH strahuje od novog rata – osim Dodika, doprinijeli i drugi nacionalni lideri u BiH.

„Bosna i Hercegovina je protektorat, između ostalog jer ima visokog predstavnika koji je vrhunski arbitar u BiH. Odgovornost je na međunarodnoj zajednici, koja djeluje neadekvatno i sa zakašnjenjem. Morala je reagirati prije 15 godina, kada su nacionalni lideri – ranije i Izetbegović i Silajdžić, sada Dodik i Čović – počeli dovoditi u pitanje opstanak BiH", naglašava Popov.

„Ukoliko bi se poduzele mjere prema Dodiku", kaže on, „plašim se da bi uspio, preko medija koje kontrolira, poslati poruku da je to atak na srpski narod, a ne na njega, koji potkopava temelje BiH. To može dovesti do velike nevolje. Vidjeli smo da je parada za tzv. Dan Republike Srpske namjerno održana u Istočnom Sarajevu, da bi se i Sarajevo podijelilo. Suviše je vremena prošlo, izazvani su ponovo animoziteti između jednih i drugih, ljudi se plaše rata", kaže Popov.

On ujedno procjenjuje da bi i eventualna smjena Dodika mogla imati loše posljedice. „Strahujem da to ne bi prošlo mirno, treba imati u vidu da on kontrolira gotovo sve institucije u RS-u", podsjeća Aleksandar Popov.

BiH – jedno od dva žarišta u regiji

Posebni izaslanik SAD-a za Zapadni Balkan Gabriel Escobar nedavno je izjavio da, ako ne dođe do deeskalacije na Kosovu, postoji opasnost od prerastanja tamošnje krize u regionalni konflikt. Jesu li takva strahovanja opravdana?

Šterić objašnjava da je pitanje statusa Kosova neraskidivo vezano za stabilnost BiH, „kao politički presedan na koji se Dodik pozivao kada je najavljivao pravo na samoopredjeljenje i secesiju RS-a".

„Kosovo i BiH su najakutnije žarišne točke u duboko povezanoj regiji u kojoj se nestabilnost lako prenosi. Eventualna dalja eskalacija situacije na sjeveru Kosova bila bi loša vijest za stabilnost prilika u BiH", ocjenjuje istraživač Beogradskog centra za sigurnosnu politiku.

Jesu li godine u BiH „pojeli skakavci"?

Popov se nada da, unatoč krizi, neće biti nužna upotreba međunarodnih oružanih snaga u Bosni i Hercegovini.

„Ranije, još prije izbijanja ove krize, objavljeno je da je pojačano prisustvo snaga Althea u BiH. Međutim, kada bi došlo do toga da te oružane snage moraju biti upotrijebljene, onda je vrag odnio šalu. To bi značilo da je politika definitivno omanula, da su posljednjih 28 godina u BiH pojeli skakavci", kaže Aleksandar Popov. „Prije toga mora se nastaviti s pokušajima političkog rješenja. Dakle, da se nađe način za zaustavljanje Dodika koji vodi ka dezintegraciji BiH. Ali, ponavljam, osim Dodika i druga dva nacionalna lidera također su doprinijela da BiH dođe u ovo stanje.“

Šterić naglašava da bi jedini način za dugoročnu stabilizaciju prilika u BiH bila puna reintegracija predstavnika RS-a u središnje institucije i pronalaženje kompromisa između Sarajeva i Banje Luke o ključnim pitanjima, uključujući i zakone o državnoj imovini i o Ustavnom sudu BiH. Ali, kako kaže Luka Šterić, „za to u ovom trenutku ne postoji spremnost ključnih političkih aktera Bosni i Hercegovini“.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu