Prosvjednici u Nišu: "Mi nismo manjina"

Transparenti u rukama mladih "Neću sendvič, hoću promjene", "Neću devedesete, hoću budućnost", "Prijatelje da viđam uživo, a ne preko Skajpa", "Nećemo Cecu za ministricu kulture", samo su neke od poruka odaslane građanima i vlasti. Sa zviždaljkama, vuvuzelama i poklicima "Av, av" i "Nije naš predsjednik", nešto više od 2.000 mladih prošetalo je glavnim ulicama Niša. Nezadovoljni su, kažu, rezultatima izbora, ali i sigurni da će ih iz večeri u večer biti sve više, i to svih generacija, posebno zato što su se s prozora nekih zgrada čule kuhače i lonci.

"Više nećemo šutjeti"

Mišljenja građana Niša u vezi s prosvjedima su podijeljena. Dok jedni smatraju da nakon demokratskog izbora predsjednika Srbije ljudima nije mjesto na ulici, drugi vjeruju da je ovo pravi trenutak za pobunu.

"Mi smo vjerovali da su u tijeku predsjedničke kampanje političari dovoljno sposobni da sami odrade svoj posao i da mi nećemo morati raditi za njih. Imali su svoju priliku animirati birače. Neke jesu, neke nisu. U svakom slučaju, ovo što se dogodilo je nedopustivo i mi više nećemo šutjeti. Ovo je naš odgovor na rezultate izbora i mi ne mislimo da je sada kasno niti da je kraj. Mi smo svi glasali i hoćemo poslati poruku ljudima da mi nismo manjina, pokazati koliko nas ima", kaže studentica Aleksandra Nedeljković.

"Očigledno moramo ovako reagirati. Izgleda da drugi način u ovoj zemlji ne štima. Jednostavno, moramo promijeniti stvari u našu korist", poručuje jedan mladić iz mase.

Nekim prolaznicima međutim, nije jasno zašto se prosvjeduje. "Ne razumijem čemu sve to. To je možda trebalo prije izbora, imali su dovoljno vremena. Nije mi jasno i ne podržavam sadašnji izlazak na ulice", kaže jedan Nišlija.

Izlaskom na ulice mladi su iznjeli i svoju listu zahtjeva koja je potekla iz Novog Sada, a sinoć (5.4.) su je usvojile i Nišlije. Među zahtjevima je smjena članova Republičke izborne komisije (RIK) "zbog nepoštivanja Ustavnog suda", razrješenje predsjednice Skupštine Maje Gojković zbog "blokade rada" te institucije i smjena direktora RTS-a zbog "režimskog izvještavanja". Studenti poručuju da se neće povući dok se ne ostvari sve ono što im pripada. Kažu da je ovo tek početak.

Organizirano (ne)vidljivi

Sociolog Đokica Jovanović smatra da to što su izbori završeni ne znači da treba stvari promatrati proceduralno: "Prosvjedi se dogode onda kada dođe vrijeme da se dogode. Mi na to ne možemo utjecati. Druga stvar, očigledno je cijeli predizborni proces bio nelegitiman. Cijela kampanja bila je usmjerena na jednog kandidata, drugi su bili organizirano nevidljivi. Zato kada je raspoloženje mase u pitanju, tu nema kasno i rano, neraspoloženje ispliva na površinu onda kada ispliva. Političarima to nije jasno. Kada postoji duboko neraspoloženje, onda je dovoljna bilo koja kapisla da pomakne ljude. I nitko ne može predvidjeti koja će to kapisla biti", objašnjava Jovanović.

Građanski aktivist Nacionalne koalicije za decentralizaciju Mladen Jovanović koji godinama proučava izborne procese smatra da ovi protesti pokazuju da dio građana "više nije spreman trpjeti laganje i obmane koje tradicionalno u Srbiji dolaze od stranaka na vlasti, ali i od opozicije". "Novoizabrani predsjednik je izjavom da je njegova pobjeda 'čista kao suza' iziritirao veliki broj građana. Prema statistikama, u vrijeme kampanje imao je čak 67 posto vremena u informativnom programu u medijima, a na TV Pink čak 90 posto. U svojoj kampanji navodio je preuveličane i potpuno netočne podatke o broju tvrtki i novozaposlenih ljudi u posljednje tri godine, a mediji su bili ili nezainteresirani ili preplašeni pokazati točne podatke. Tu mislim i na činjenicu da je veći broj ljudi u Srbiji na televiziji vidio roditelje Aleksandra Vučića, umjesto da ima priliku vidjeti i upoznati druge predsjedničke kandidate", precizirao je Mladen Jovanović i dodao da protesti pokazuju da ljudi u Srbiji više nemaju lažne iluzije ni o strankama oporbe.

"Mrak na oči od tolike demokracije"

Je li doista bilo izborne krađe, pitali smo Bojana Klačara iz Centra za slobodne izbore i demokraciju (CeSID). On kaže da se, iako su ovi izbori bolje organizirani od prethodnih u 2016, neki problemi ponavljaju. Klačar potvrđuje da i CeSID smatra da se u kampanji stvara veća neravnopravnost u odnosu na sam izborni dan. "Ključni izazovi jesu uloga Regulatornog tijela za elektronske medije (REM), odnosno izostanak njegove aktivnije uloge, funkcionerske kampanje koje nisu zakonom (u ozbiljnijoj mjeri) regulirane, nedovoljna ažuriranost biračkog popisa i financiranje političkih subjekata", kaže predstavnik CeSID-a i zaključuje da bi za dugoročnija unapređenja izbornog procesa bilo potrebno reformirati izbornu administraciju na svim nivoima – počev od RIK-a.

Prema podacima CeSID-a, izlaznost na izborima bila je veća od 2014, a lošija od 2008, 2012. i 2016. godine. Klačar dodaje da je za izlaznost veću od 60 posto (četiri milijuna birača), potrebno imati "percepciju da su izbori vrlo važni i neizvjesni". "Na ovim izborima je ključna tema bila hoće li biti drugog kruga, što nije bilo dovoljno. Drugi problem je razjedinjena opozicija", zaključuje Bojan Klačar iz CeSID-a

Urednika lista Danas Dragoljuba Dražu Petrovića ni najmanje ne čudi to što su mladi izašli na ulice baš sada. "Normalno da normalnim ljudima prvog dana poslije izbora padne mrak na oči od 'tolike demokracije'. I da kažu: dosta je bilo – pritom ne misleći na Radulovića (čelnik pokreta Dosta je bilo, op.ur.).

Na pitanje kako će mediji reagirati na prosvjede, Petrović odgovara da većina medija koja je bliska vlastima prosvjedima daje negativni publicitet. "Prosvjedi u najvećim medijima će biti tretirani kao nastavak Vučićeve paranoje da ga neka nepoznata sila ruši", smatra Draža Petrović.

U što bi protesti mogli prerasti?

Svi sugovornici DW-a slažu se da je prosvjedna energija mladih vrlo pozitivna promjena u Srbiji. Oni također smatraju da je važno to što oni imaju jasne zahtjeve koji podrazumijevaju veću transparentnost financiranja kampanja i povećanu kontrolu, profesionalizaciju RIK-a i ograničavanje utjecaja stranaka na RIK i REM. Ali u što bi protesti mogli prerasti – u to nitko još uvijek nije siguran.

"Prosvjedi će ovisiti pre svega o tome hoće li biti kontrolirana anarhija ili će oni dobiti neko nestranačko vodstvo gdje bi mogle biti javne ličnosti od integriteta. I, naravno, ovisi što je cilj prosvjeda. On, naravno, mora biti ostvariv. Sve za sada djeluje kaotično, mnogo je teorija zavjere, ali bi moglo prerasti u nešto veće – makar kao dokaz da se Srbija nije prodala za sendvič, minimalac i zabavni program Pinka", zaključuje novinar Dragoljub Petrović.