Spor Hrvatske i Austrije oko Schengena - na račun izbjeglica

Očekivanje skorog ulaska Hrvatske u šengenski prostor nemalo je uzdrmano prošli tjedan, zahvaljujući jednoj izjavi iz Austrije. Tamošnji ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner, naime, kazao je da „nije prikladno glasati o proširenju kad sustav vanjskih granica ne funkcionira“. Pojašnjeno je da pritom misli na povećan broj izbjeglica iz Azije i Afrike koje se tzv. balkanskom rutom probijaju do srednje Europe.

Austrijski kancelar Karl Nehammer naknadno je pojasnio da njegova vlada ne kani uložiti veto na pristupanje RH Schengenu, ali zebnja po tom pitanju sigurno će opstati sve do službenog odlučivanja 8. i 9. prosinca. Ipak, uoči današnjeg Nehammerova posjeta Zagrebu, a gdje će nesumnjivo biti govora i o tome, šok je makar donekle ublažen. Treba napomenuti da je posrijedi istovremeni ulazak triju EU-članica u šengenski prostor: pored Hrvatske, tu su još Rumunjska i Bugarska. Austrija inače dosad nije pokazivala znakove otpora širenju granica Schengena na hrvatski teritorij, ili barem ne u novije doba.

Udarac Vladi RH

„Inzistiranje austrijskog ministra na tome da 'nije sada vrijeme za širenje Schengena', kako god on to formulirao, upereno je protiv Hrvatske, odnosno ozbiljan je udarac vladi premijera Andreja Plenkovića“, smatra vanjskopolitički analitičar Tomislav Jakić. On drži i da korijen izjave Gerharda Karnera ne treba tražiti u austrijsko-hrvatskim odnosima, jer tu nema povoda za takvu poziciju člana austrijske vlade. „Ona može s jedne strane biti posljedica unutarnjih prilika u Austriji ili“, nastavio je, „drugim riječima, potrebe tog ministra da se na austrijskoj unutarnjopolitičkoj sceni pokaže kao jak, odlučan i beskompromisan.“

„S druge strane, međutim, ne smije se isključiti ni mogućnost da Austrija ovdje odigrava ulogu koju joj je namijenio netko drugi. Netko tko, javnim izjavama usprkos, nije zadovoljan 'omekšavanjem' odnosa prema izbjeglicama koje kucaju na vrata Europe. Tko konkretno - o tome ne bih spekulirao“, izjavio je Jakić za Deutsche Welle. Povrh toga, mogu se navesti pretpostavke iz redova hrvatske opozicije po kojima austrijski ministar u biti „podiže cijenu“ pristanka njegove zemlje za stupanje RH u Schengen.

Nezakonite i nasilne metode

„Bilo kako bilo“, dodao je Tomislav Jakić, „žrtve će biti nevoljnici koji u Europi pokušavaju naći spas od bijede, progona i ratova u svojim zemljama. Hrvatska će vjerojatno pribjeći drakonskim mjerama na svojim granicama kako bi se pokazala dostojnom da bude primljena u šengenski režim. Jer, to bi, uz izgradnju Pelješkog mosta i uvođenje eura, nesumnjivo bio jedan od aduta Plenkovićeve stranke kada odluči raspisati parlamentarne izbore.“

Bojazan da bi se efekt prigovora iz Austrije mogao prelomiti preko leđa izbjeglica zacijelo nije neosnovana, ako imamo u vidu povijest tretmana tih ljudi u RH. Njih u novije vrijeme Hrvatska nešto više tolerira, ali iza nas su godine veoma negativnog stava službenog Zagreba i pripadajućih policijskih službi spram izbjeglica. O nezakonitim postupcima tzv. pushbacka i onemogućavanja predaje zahtjeva za azil, te drugim nasilnim i nehumanim metodama, izvještavalo se dosta u europskim medijima.

Nešto popustljiviji režim posljednjih mjeseci uključuje dodjeljivanje sedmodnevne dozvole boravka izbjeglicama koje zatim, u najvećem broju, prolaze dalje na zapad. Na tu se praksu referirao i austrijski ministar, premda je to možda bio samo formalni alibi-motiv. Svejedno, puno izbjeglica i drugih migranata još uvijek nailazi na razne teškoće u Hrvatskoj, s izuzetkom onih iz Ukrajine koje imaju krajnje povoljan status. Suprotan primjer, navedemo li samo jedan, jesu Čečeni koji u ovećem broju bježe iz Rusije pred vojnom mobilizacijom za rat u Ukrajini. No u pravilu ne nailaze na razumijevanje ni na dobrodošlicu u Hrvatskoj, kao niti u ostatku EU-a.

Rješenja o povratku

Sara Kekuš iz Centra za mirovne studije (CMS), hrvatske nevladine organizacije koja se ponajviše bavi izbjeglicama, posvjedočila nam je da je dandanas, već dakle više od šest godina, na snazi sustavna nezakonita i nasilna praksa: „Iako su intenzitet nezakonitih protjerivanja i pritom korištenog nasilja ove godine nešto manji nego prošle, brojke su i dalje više nego zabrinjavajuće, s oko 3.200 nezakonitih protjerivanja do studenog. Primjećujemo pojedinačne slučajeve teškog fizičkog nasilja, kao i zabrinjavajuću praksu pritvaranja odraslih i djece u hlađene policijske kombije i do osam sati - bez hrane, vode i pristupa toaletu.“

Određene promjene koje se vide u praksi, osim skorom pristupu Schengenu, u CMS-u pripisuju nizu javnih i institucionalnih osuda pushbacka krajem prošle godine, uključujući i presudu Europskog suda za ljudska prava. „Posljednjih mjeseci primjećujemo da više osoba prolazi kroz Hrvatsku“, rekla je Kekuš za DW, „i pritom borave na javnim površinama, noće u nesigurnim zgradama, uz izostanak humanitarnog odgovora nadležnih institucija. Policija im uglavnom uručuje 'Rješenja o povratku', na temelju kojih osobe mogu boraviti u Hrvatskoj najduže sedam dana prije napuštanja teritorija, a država im je dužna garantirati ljudska prava iz Europske konvencije."

Pet godina bez Madine

Ova aktivistica kaže da političke reakcije iz Austrije iznenađuju zbog toga što je posrijedi „politička igra koju Hrvatska ne igra sama“, već sukladno migracijskim politikama i praksama EU-a i ostalih država članica. „Do sada smo strahovali da bi pushbackovi i nasilje mogli ponovno snažnije uzeti maha u trenu kad RH službeno uđe u Schengen. Ove najave produbljuju strah da bi se nezakonita praksa mogla intenzivirati i ranije. Temeljna prava i vrijednosti na kojima EU počiva pritom ostaju mrtvo slovo na papiru“, zaključila je Sara Kekuš.

U tom smislu valja uočiti da je Hrvatska upravo jučer promovirala jednu policijsku vježbu na kojoj su njezini pogranični policajci s kolegama iz još pet država EU-a simulirali „humano postupanje s ilegalnim migrantima“. Humanosti svakako neće biti naodmet ni u okviru Schengena ni mimo njega, ima li se na umu jedna aktualna objava CMS-a. U ponedjeljak, 21. studenog, navršilo se pet godina otkako je na granici RH pod kotačima vlaka poginula šestogodišnja Madina Hussiny iz Afganistana. Netom prije toga je nezakonito protjerana iz Hrvatske, zajedno sa svojom obitelji, a sve dosad zbog toga nisu poduzete nikakve sankcije.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu