Migranti iz Indije na Balkanskoj ruti

U pograničnom srpskom gradu Kikindi, koji se nalazi u blizini Mađarske i Rumunjske, oko 100 indijskih migranata živi u prihvatnom centru nakon što im je odbijen ulazak u Europsku uniju. Blizina dviju članica EU-a čini Kikindu popularnom destinacijom za migrante.

„U centru imamo 540 kreveta, ali trenutno ovdje boravi 550 migranata. To znači da smo sada popunjeni iznad kapaciteta – 360 ih je došlo iz Bangladeša, a oko 100 iz Indije“, kaže za DW Andreja Marčenko, koja je zadužena za prijem u kamp. „To je novi trend. Indijci ovdje dolaze u posljednjih nekoliko mjeseci“, dodao je Marčenko.

Kampom, u kojem su smješteni samo muškarci, upravlja Komesarijat za izbjeglice Republike Srbije uz podršku Međunarodne organizacije za migracije (IOM) i Agencije UN-a za izbjeglice UNHCR. Kamp ima sportski teren na kojem migranti, uglavnom s juga Azije, mogu igrati kriket.

„Maltretirala" ih policija

Harjinder Kumar (39), iz indijske države Pendžab, kaže da je u Srbiju stigao prije nekoliko mjeseci. Prije toga je zapao u dugove nakon što je uzeo kredite za liječenje svoje majke. „Došao sam u Srbiju u nadi da ću jednog dana stići u EU. Kad dođem tamo, otplatit ću sve svoje dugove“, priča za DW.

Nekoliko Kumarovih pokušaja da uđe u EU propali su. Kaže da se osjeća zaglavljenim u Srbiji nakon što je oko 2.000 eura platio trgovcima ljudima za ilegalno putovanje. Kumar kuha i prodaje jelo svojim migrantima u kampu. „To je džeparac za neke od mojih prijatelja i mene ovdje."

Dok mnogi migranti ostaju u glavnoj zgradi centra, većina Indijaca živi u velikom bijelom šatoru postavljenom na uglu kompleksa. Nadležni nisu rekli zašto postoji posebna lokacija za smještaj indijskih migranata.

Jasbir Singh (27) kaže da je došao u Srbiju prije nekoliko mjeseci, budući da nije uspio pronaći posao u Indiji. Singh je platio oko 12.000 eura trgovcima ljudima za ulazak u EU. Kao i Kumar, i on dolazi iz sjeverne indijske države Pendžab. Kaže da je pokušao ilegalno doći u EU preko mađarske, rumunjske i hrvatske granice, ali svi njegovi pokušaji su propali zbog strogih graničnih kontrola koje provode granična agencija EU-a Frontex i nacionalne granične policije. On tvrdi da ga je policija maltretirala na granicama.

„Europska policija nas ne poštuje. Čak nam skidaju i turban tokom provjere. Hvataju nas za brade i tresu. Također nam skidaju odjeću i tjeraju nas da se vratimo pješice u Srbiju po ekstremnoj hladnoći", priča Singh za DW. Migranti već godinama optužuju graničnu policiju u Hrvatskoj, Mađarskoj i Rumunjskoj za nasilno vraćanje preko granice.

Zašto Indijci idu Balkanskom rutom?

Tokom 2015. i 2016. godine stotine tisuća izbjeglica i migranata ušlo je u sjeverne zemlje članice EU-a, uglavnom bježeći od sukoba na Bliskom istoku. Prvo su prošli kroz Grčku, članicu EU-a, a zatim nastavili kroz Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, da bi stigli do zemalja poput Njemačke. Taj pravac ubrzo je postao poznat kao Balkanska ruta.

Od 2017. godine još više migranata iz Bangladeša, Pakistana i Afganistana pokušalo je ilegalno ući u EU preko Balkana. Za građane Indije Srbija je jedina zemlja u Europi koja dozvoljava ulazak bez viza, što ju čini popularnom destinacijom.

„Od 2017. im nije potrebna viza da bi došli u Srbiju na kratkoročni boravak. Indijci lete direktno za Beograd, a odavde pokušavaju doći do zemalja EU-a“, objašnjava Marčenko.

Neki indijski migranti pokušavaju ući u Grčku. Ranije ovog mjeseca policija je u Sjevernoj Makedoniji privela grupu od 16 migranata koji su pokušavali preko grčke granice prijeći u EU. I drugi indijski migranti pokušavaju da ući u Hrvatsku iz Bosne i Hercegovine, jer je ilegalni prelazak granice između Srbije i BiH relativno lak.

Deseci Indijaca žive u migrantskom kampu Lipa u bosanskom pograničnom gradu Bihaću. Indijski migranti za DW kažu da su u BiH došli u nadi da će stići u EU i da dolaze iz ekonomskih razloga.

„Prešao sam granicu EU-a prošlog mjeseca, dva puta sa ulazio u Hrvatsku“, kaže Vupindar, indijski migrant u kampu Lipa. „Moj pokušaj da uđem u EU nije bio uspješan. Hrvatska policija me je deportirala nazad u Bosnu. Nisam platio nikakav novac trgovcima ljudima da mi organiziraju putovanje u EU. Koristim Google da sam pronađem put.“

Vupindar smatra da pokušaj ilegalnog ulaska u Europsku uniju iz balkanskih zemalja nije siguran i nije preporučljiv. „Da sam imao posao u Indiji, ne bih ovako došao u Bosnu“, kaže on za DW.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu