Potpora za popravak cipela i odjeće

Anne-Marie je umirovljenica i srdito izlazi iz krojačnice Hassana Amadassana na sjeveru Pariza gdje i inače žive stanovnici plićeg džepa. U ruci joj je zimska jakna, ali makar inače redovito daje odjeću na popravak, odlazi neobavljena posla: "Tu mi je rajsferšlus pokidan. Popravak bi koštao 40 eura, za te novce mogu skoro kupiti novu jaknu, to se ne isplati. A tako pokidano ne mogu niti pokloniti tu jaknu. I što da radim?"

Gospodin Amadassan ima mnogo posla, ali novinarki postaje ARD objašnjava kako je zapravo mnogo posla promijeniti patentni zatvarač na zimskoj jakni. Drugim riječima, njegovoj mušteriji jednostavno ne može popraviti jeftinije, nego će i ta jakna završiti na smeću, zajedno s 260 tisuća tona odjeće i obuće koja se u Francuskoj baca svake godine.

No možda neće: još 2020. je u Francuskoj uveden zakon protiv rasipnosti prema kojem su i proizvođači odjeće obavezni pažljivije odnositi se prema materijalu kojeg koriste, ali i uplaćivati određeni iznos u poseban fond nazvan Refashion. U njemu se već sakupilo oko 154 milijuna eura, a Elsa Chassagnette je pokrenula inicijativu da taj novac dobiju oni koji mogu i spriječiti da odjeća i obuća završe na otpadu: postolari i krojačnice.

"Odlična ideja!"

Ideja je sasvim jednostavna, objašnjava Mary Lanos iz udruge krojačnica Francuske: obrtnik se bez ikakvog troška tek treba prijaviti na posebnu aplikaciju, utipkati potrebne informacije kao što je cjenik radova i onda prijaviti popravak kojeg čini. "Onda morate samo još poslati fotografiju potrgane jakne ili odjevnog predmeta i račun kojeg ste izdali u kojem je već uračunat popust kojeg nadoknađujemo. To sve doista ne traje dugo."

A popust - i potpora nisu malene: idu od 5 eura za manje popravke pa sve do tridesetak eura za veće, a to onda sjeda na račun obrtnika na kraju mjeseca. Krojač Hassan Amadassan za to nije čuo, ali odmah kaže: "To je veoma zanimljivo. Za popravak hlača ja uzimam osam do deset eura, za traperice 15 eura, popravak jakne lako košta i trideset." A s ovom potporom naravno da će i mušterijama biti lakše odlučiti se na popravak.

To još ne znaju svi, makar se već prijavilo oko 600 krojačkih i postolarskih radionica, u udruzi vjeruju kako će ih do 2025. biti oko 1500. Mary Lanos je uvjerena: "Nadam se da će to mušterije dobro prihvatiti. Jer najbolji otpad je onaj kojeg uopće niti ne proizvedemo. Ovom potporom pomažemo kupovnu moć ljudi, a njima ostaje više u novčaniku i ne moraju kupovati nove stvari", kaže čelnica udruge krojačkih radionica. A to znači i više posla za obrtnike, a onda i više radnih mjesta.

I Nadji se ideja dopada: dvadesetak joj je godina i također redovito nosi svoje stvari na popravak. "Među nama, mlađim ljudima je to prilično rašireno. Čak i tenisice se mogu popraviti ako se pojavi mala rupa. A ako ovaj novi bonus bude solidan, onda je to veoma interesantno."

Julia Borutta, ARD Pariz

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu