Pristaše bivšeg predsjednika Bolsonara, obavijeni brazilskim zastavama, upali su u Kongres, u Predsjedničku palaču i u Vrhovni sud i demolirale ih – radilo se o stravičnim slikama koje su u nedjelju u popodnevnim satima otišle u svijet preko TV-ekrana ili preko „pametnih telefona“. Ali to zapravo nikoga u Brazilu nije doista iznenadilo. Jer bilo je jasno da će se taj juriš dogoditi prije ili kasnije.
Upozorenja nije manjkalo, počevši od onih koje je izrekao samJair Messias Bolsonaro. Samo dan nakon juriša na Capitol u Washingtonu (6.1.2021.), Bolsonaro je dao naslutiti da bi se takve scene mogle ponoviti i u Brazilu ako se pojave sumnje oko rezultata predsjedničkih izbora 2022. Bolsonaro je kasnije sam počeo širiti fake news o navodno manipuliranim biračkim kutijama, čime je samo pojačao sumnje oko ishoda izbora među njegovim najradikalnijim simpatizerima.
Osim toga je Bolsonaro još od svog političkog “prosvjetljenja“, odnosno postupka opoziva ljevičarske predsjednice Dilme Rousseff u travnju 2016., kopirao ustvari sve ono što je u SAD-u radio njegov proklamirani idol – Donald Trump. Uključujući i to da ne prizna izborni poraz – u Bolsonarovom slučaju se radi o porazu od Luiza Inácia Lule da Silve.
Bolsonaro kopira Trumpa i kad se radi o komunikaciji, i on formulira svoje izjave tako da one budu dovoljno maglovite da njegovi radikalni pobornici iz toga mogu pročitati poziv na prevrat, a da on istovremeno može tvrditi da nešto takvo uopće nije rekao. U nedjelju je u večernjim satima Bolsonaro iz svog utočišta na Floridi osudio napad na kvart u kojem se nalaze najvažnije državne institucije, ali u istom dahu ga je opravdavao. Navodno su, kako je rekao, „ljevičari“ 2013. i 2017. uradili nešto slično.
Točno je da je posljednjih godina bilo nasilnih demonstracija „ljevice“ koje su dovele do sukoba s policijom. Međutim, nije bilo razaranja ovakvih razmjera, niti je cilj bio da se uništi demokraciju i njezine institucije, kao što je to bio slučaj s neredima ove nedjelje.
Ali, Bolsonarove simpatizere, potaknute raznim videima s platforme TikTok, nije zanimala činjenica da im je još jednom serviran fake news. Oni su se ionako već odavno oprostili od racionalnosti i realnosti.
Dvojbena uloga sigurnosnih snaga
Video-snimke s lica mjesta osim toga otkrivaju da sigurnosne snage u Braziliji očito nisu bile baš pretjerano zainteresirane za sukob s demonstrantima. Umjesto da ih potisnu iz vladine četvrti, izgledalo je kao da oni ustvari prate Bolsonarove pristaše. Vidi se državne službenike koji snimaju vandalizam, koji razgovaraju s napadačima. Ali ni to zapravo nikoga ne iznenađuje.
Veći dio sigurnosnih snaga, i vojske ali i raznih policijskih postrojbi, otvoreno podržava Bolsonara. Oni su preko grupa na WhatsAppu povezani s njegovom mrežom, oni su „privatne obavještajne službe“, o kojima je često maštao bivši predsjednik. A kakvu moć imaju policijske jedinice, to se jasno pokazalo već u veljači 2020. u saveznoj državi Ceará, na sjeveroistoku Brazila. U to vrijeme, jedinice „Policije militar“, vojno organizirane državne policije podređene guverneru, pobunile su se da bi iznudile veće plaće.
Međutim, savezne interventne postrojbe „Forca nacional“, od kojih je ljevičarska vlada zatražila da uguše pobunu, pokazale su solidarnost s pobunjenicima umjesto da im stanu na kraj. Upravo to se Bolsonaru svidjelo: činjenica da se policajci i vojnici protive ljevičarskoj saveznoj vladi pokazala je kolika je moć predsjednika unutar sigurnosnog aparata. I to je ove nedjelje potvrđeno neaktivnošću tih državnih službenika prema Bolsonarovim pristašama.
Anderson Tores će vjerojatno biti žrtvovan
Problemi s pravosudnim aparatom sada prijete Andersonu Torresi, Bolsonarovom bivšem ministru pravosuđa i javne sigurnosti koji je sad zapravo ranije bio zadužen za pitanja sigurnosti u regionalnoj vladi distrikta Brazilija. No, Bolsonarov čovjek od povjerenja je već ranije uzeo godišnji i nalazi se – kao i Bolsonaro – na Floridi. Za očekivati je brzo izdavanje međunarodnog uhidbenog naloga protiv njega. Ako se vrati u Brazil, on bi mogao “platiti” ceh.
Ali i njegov nadređeni, guverner Ibaneis Rocha, je izložen žestokim kritikama. Njega je Lula najprije razvlastio, a onda je instalirao saveznog upravitelja (“interventor”) koji je do konca siječnja zadužen za sigurnosni aparat u Braziliji. Sudac Vrhovnog suda Alexandre de Moraes u međuvremenu je naredio suspenziju Roche na rok od 90 dana. Nije pomoglo ni to što je objavio video-snimku u kojoj se pokorno ispričao Luli da Silvi.
Već tijekom proteklih tjedana pojavile su se sumnje oko Rochine lojalnosti novoizabranom predsjedniku Luli. I nakon nereda sredinom prosinca, a i nakon otkrića navodnog pokušaja atentata koncem prosinca, izgledalo je kao da on i nije baš pretjerano zainteresiran za kaznenim progonom počinitelja. Tvrdi se da je Rochu Bolsonarov prijatelj. Dakle, nepovjerenje Lule da Silve prema guverneru sasvim je opravdano.
Lula profitira od barbarstva
Možda zvuči čudno, ali predsjednik Lula će profitirati od nereda zato što većina njegovih protivnika ne želi imati veze s vandalizmom i političkim nasiljem. Koliko god netko bio oporba, uništavanje institucija i njihovih simbola previše je čak i za desničarski tabor.
Vrhovni sud će se osim toga sada svom silinom obračunati s Bolsonarovim radikalnim kružokom. Do sada se to radilo oprezno, rezervirano, kako nitko ne bi mogao reći da se Bolsonarove pristališe proganja iz političkih motiva. Sada se može otvoreno krenuti u akciju protiv pučista. Fronta je time postala jasna.
U vojsci ima mnogo simpatija za Bolsonara, ali to je uglavnom ograničeno na generale u pričuvi koji čeznu za danima diktature. Aktualno vodstvo oružanih snaga čvrsto se pridržava ustava.
A sada će i vojska, koja je do sada naginjala Bolsonaru, ali je šutjela, morati reći na čijoj je strani. Lulin položaj je time učvršćen. Vojne snage su već u nekoliko navrata jasno komunicirale kako se protive državnom udaru.
Ostaje upitno u kojoj je mjeri i sam Bolsonaro umiješan u napade, odnosno kakve će posljedice za njega imati eksplozija nasilja. On će doduše negirati bilo kakvu umiješanost u napade, on će pro forma javno osuditi nasilje. Ono što se preko vikenda dogodilo u Brazilu pokopalo je Bolsonarove šanse da se etablira kao lider oporbe.
Ali on to najvjerojatnije nije ni planirao. On niti raspolaže strateškim vještinama, a ni ustrajnosti da se na duži rok pozicionira kao Lulin protukandidat na izborima 2026. I zato Bolsonaru možda i odgovara da je za sobom porušio sve mostove. Time može prekriti manjak volje i nedostatak kapaciteta po pitanju kreiranja politike. Raspirivanjem polemika, baš onako kako je to kontinuirano i radio tijekom četiri godine svog predsjedničkog mandata.
Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu