Uspjeh, ali ne i pobjeda da Silve u Brazilu

Bivši predsjednik Brazila Luiz Inacio Lula da Silva je u prvom krugu izbora osvojio 47,97 % glasova, ali za mnoge je bilo iznenađenje što je trenutni predsjednik Jair Bolsonaro ipak osvojio 43,6 % glasova - prognoze su govorile kako će imati tek 34%.

Ipak, u stranačkom stožeru da Silve su uvjereni u njegovu pobjedu u drugom krugu izbora 30. listopada. Time bi bivši vođa sindikata postao prvi predsjednik Brazila kome je povjeren treći mandat. On je već bio predsjednik u dva mandata od 2003. godine, a 2010. godine je dao ostavku u trenutku kada je imao podršku 80 posto birača. Zbog korupcije i pranja novca, osnivač Radničke partije (PT) proveo je 580 dana iza rešetaka. Bez konkurencije Lule je Bolsonaro uspio preuzeti predsedničku funkciju krajem 2018. godine. Zbog proceduralnih grešaka optužbe na račun Lule su poništene početkom 2021. godine i bivšem predsjedniku su vraćena politička prava.

Od tada Lula u anketama u odnosu na Bolsonara ima prednost veću od 20 posto. Ta prednost se samo u kolovozu smanjila na oko deset posto, nakon što je Bolsonaro povećao socijalne naknade i smanjio cijene goriva.

U predizbornu kampanju Lula je uključio i svoju suprugu Michelle. Ona se prvenstveno obratila evangelističkim biračima, od kojih je dvije trećine 2018. godine glasalo za Bolsonara. Trenutno ga, međutim, podržava samo 18 posto evangelista, pokazuju podaci Instituta za ispitivanje javnog mnjenja „Datafolha“.

Kandidati političkog centra razočarali

Izborna kampanja je bila polarizirana između ljevičarskog tabora Lule i desničarskog Bolsonara, a kandidati političkog centra nisu znali razviti pravu alternativu. Od prvobitnih šest kandidata, samo dvoje je ostalo u igri: socijaldemokrat Ciro Gomes i kandidatkinja desnog centra Simone Tebet. Na izborima u nedelju oni bi mogli osvojiti oko 5 posto glasova.

Tijekom izborne kampanje bila je slična polarizacija kao 2018. godine kada je Bolsonaro pobijedio kandidata Radničke stranke (PT) Fernanda Haddada. Mnogi su u tome vidjeli kažnjavanje Radničke partije zbog skandala s korupcijom.

Ovaj put je situacija obrnuta: Bolsonarova popularnost je pala zbog katastrofalne pandemijske politike i neprestanih napada na demokratske institucije. Birači favoriziraju Lulu, iako on nije predstavio jasan izborni program. Ali bivši predsjednik obećava Brazil ponovo učiniti „sretnim".

Bolsonaro vjeruje u pobedu

Suprotno prognozama, Bolsonaro i dalje govori o svojoj uvjerljivoj pobjedi. „Isto osjeća i velika većina brazilskog naroda“, kazao je Bolsonaro sredinom rujna. Tijekom predizborne kampanje Bolsonaro je nastupao s takvim entuzijazmom, kao da je osim pobjede na izborima sve drugo nezamislivo. Još 2018. godine, kada je pobijedio na izborima, tvrdio je da je bilo nepravilnosti s elektronskim glasanjem i da mu je time bila oduzeta uvjerljiva pobjeda već u prvom krugu.

Od tada te optužbe ponavlja, bez iznošenja dokaza. Bolsonarova teorija zavjere je široko prihvaćena među njegovim pristalicama. Njegova Socijalno-liberalna stranka (PSL) u srijedu je objavila dokument u kojem se dovodi u pitanje sigurnost glasačkih kutija. Bolsonaro je više puta prijetio da neće priznati rezultate izbora. Time bi slijedio „scenarij“ svog idola Donalda Trumpa, koji još uvek nije priznao poraz na izborima u studenom 2020. godine.

Strah od nemira u slučaju poraza Bolsonara

Promatrači strahuju da bi u Brazilu moglo doći do sličnih nemira kao na Kapitolu u Washingtonu 6. siječnja 2021. godine. U prvim izjavama Bolsonaro je tada pokazao razumijevanje za akte nasilja, tvrdeći da su američki izbori izmanipulirani na isti način kao i brazilski 2018. godine. Zabrinjavajuće je i to što je veliki broj Bolsonarovih pristalica naoružan. Zahvaljujući Bolsonarovoj liberalizaciji zakona o oružju, danas oko milijun građana posjeduje pištolje, puške ili strojnice. Kada je došao na vlast, imalo ih je samo 120.000.

Posljednjih mjeseci bilo je nekoliko nasilnih incidenata. U srpnju je jedan Bolsonarov pristalica ubio člana Radničke stranke u gradu Foz do Iguaçu na jugu zemlje. Najmanje još dva druga slučaja u kojima su Bolsonarove pristalice ubile Luline glasače, klasificirani su kao politički motivirano nasilje. Pored toga ima i brojnih slučajeva nasilja između pristalica dva politička tabora. U Lulinom taboru postoji bojazan da neki birači Radničke partije u nedjelju neće izaći na birališta zbog straha od nasilja.

I organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch (HRW) izražava zabrinutost u priopćenju objavljenom u četvrtak: „Zbog govora mržnje, uznemiravanja i ozbiljnog političkog nasilja, kako na internetu, tako i izvan njega, mnogi Brazilci se boje govoriti i ostvarivasti svoja politička prava“, kazala je Juanita Goebertus, direktorica HRW za Ameriku.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu