Pošumljavanjem protiv klimatskih promjena

Smanjenje emisije štetnih plinova, smanjenje upotrebe ugljena i nafte - to su važni elementi u borbi protiv klimatskih promjena. Najučinkovitija mjera za očuvanje klime, po istraživanju švicarskog Saveznog instituta za tehnologiju ETH iz Züricha, je priroda. Prema ovoj studiji, objavljenoj u časopisu Science, na površini do jedne milijarde hektara zemlje moglo bi se zasaditi drveće ne uzimajući površine u gradovima ili poljoprivredno zemljište. To bi predstavljalo povećanje sadašnje svjetske šumske površine za oko jednu trećinu.

Moguće ograničenje globalnog zagrijavanja

U studiji su stručnjaci ukazali na mjesta u svijetu na kojima bi moglo rasti novo drveće i koliko ugljika bi ono moglo pohraniti. Sadnja drveća ima potencijal da apsorbira dvije trećine sadašnje emisije ugljičnog dioksida štetnog za klimu.

Studija prvi put pokazuje da se može postići cilj o ograničavanju globalnog zagrijavanja na 1,5 stupnjeva koji je postavilo Svjetsko vijeće za klimu (IPCC), pišu autori sa švicarskog sveučilišta. Prema IPCC-u, do 2050. godine moraju se ograničiti, ne samo emisije stakleničkih plinova koje štete klimi, poput onih u energetskom i transportnom sektoru. Pri tome bi se do jedne milijarde hektara zemljišta trebalo pošumiti, naglašavaju u IPCC-u.

"To je nesumnjivo moguće", navodi se u studiji iz Züricha s obzirom na ambiciozne ciljeve IPCC-a. Zemlja je, prema podacima istraživača, trenutno pokrivena s 2,8 milijardi hektara šume. Oni smatraju da je moguće sađenje novog drveća na dodatnih 900 milijuna hektara. To skoro odgovara veličini SAD-a ili području koje je 25 puta veće od Njemačke.

Projekt za desetljeća

Znanstvenici Crowther Lab-a, koji na ETH u Zürichu tragaju za prirodnim rješenjima za posljedice klimatskih promjena, svjesno su u svojim proračunima izostavili gradove i poljoprivredne površine. Uglavnom je riječ o nekadašnjim nedirnutim, ali danas uništenim ekosustavima, pišu znanstvenici.

Osobito puno površine za pošumljavanje posjeduje Rusija, slijede - s velikim odstojanjem - SAD, Kanada, Australija, Brazil i Kina. Nove šume bi, kada narastu, mogle skladištiti 205 milijardi tona ugljika. To su otprilike dvije trećine od 300 milijardi tona ugljika koje su ljudi od industrijske revolucije ispustili u atmosferu. "Morali bismo sada brzo djelovati, jer su potrebna desetljeća da šume sazriju i da se iskoristi njihov potencijal prirodnog skladištenja CO2", kažu istraživači.

Područje pogodno za pošumljavanje svake godine zbog klimatskih promjena postaje sve manje. Mnogi znanstvenici u svojim izračunima polazili su od toga da će pokrivenost drvećem kroz klimatske promjene rasti, navodi se u studiji. To bi važilo za sjeverne šume, na primjer u Sibiru. Izračuni su pak bili pogrešni, jer je gustoća stabala u prosjeku samo 30 do 40 posto. Istovremeno, tropske šume bi, kako se ističe, s gustoćom stabla od 90 do 100 posto bile izgubljene.

Sveučilište u Zürichu na svojoj internetskoj stranici nudi kalkulator koji za svaku lokaciju na zemlji izračunava koliko stabala bi tamo moglo rasti i koliko ugljika bi ona mogla skladištili.

Pohvale od strane stučnjaka

"Studija postavlja nove metodološke standarde, jer metodama visoke prostorne rezolucije i umjetne inteligencije izračunava potencijal pošumljavanja", kaže Felix Creutzig s Instituta za klimatske promjene (MCC) u Berlinu. "Površinom bogate zemlje Rusija, Kanada, SAD, Brazil, Australija i Kina imaju najveći potencijal za dodatno pošumljavanje i mogu više ulagati u taj segment. Istovremeno je još važnije da se obustavi krčenje šuma, posebno u Brazilu i Indoneziji." Creutzig u osnovi naglašava: "Pošumljavanje, usprkos svom potencijalu, može biti samo jedna od mnogih mjera za zaštitu klime." Brzo odstupanje od fosilnog ekonomskog modela je nužno i najbolje se može postići uz pomoć međusektorske cijene CO2."

qu/kle (dpa, ape, epd)