Rusija: krađa u najvećoj šumi na svijetu
27. ožujka 2019
Oleg Šadrin stoji u snijegu do koljena. Iza ovog šumskog radnika je površina kao šest nogometnih igrališta. Tu i tamo se vide panjevi. "Trebalo ih je iskopati i na njihovom mjestu zasaditi mlade borove", kaže ovaj 35-godišnjak teško obuzdavajući svoju srdžbu.
Radnici iz Kine su prije nekoliko mjeseci posjekli ovu borovu šumu koja se nalazi oko sedam sati sjeverno od Omska, u blizini sela Jekaterinovka, i drvo odvezli. "Ilegalno", kaže Šadrin. Drvo je posječeno modernim strojevima.
Nikolaj Šmatkov iz organizacije World Wide Fund For Nature (WWF) zna za brojne takve slučajeve. "Osobito na Dalekom istoku i duž rusko-kineske granice dolazi do ilegalnog krčenja šume", kaže ovaj moskovski stručnjak za okoliš u razgovoru za DW. Vlasti zadužene za gonjenje kršitelja zakona su preopterećene - promatraju to skrštenih ruku ili čak i one na tomu zarađuju. Često se ne radi o kineskim nego o ruskim šumskim radnicima koji bez dopuštenja krče šumu i odvoze drvo u Kinu.
Istina, kineski carinici vode računa da papiri budu u redu. "Ali dobiti papire u Rusiji nije nikakav problem", kaže Šmatkov.
Među državnim službenicima i političarima koji ih štite i koji skupa s njima zarađuju raširena je korupcija. Uz to dolazi siromaštvo brojnih stanovnika zabačenih područja, ravnodušnost mnogih u ruskom društvu i loše upravljanje, dodaje on.
Nitko ne zna stvarno stanje šume
"Čak ni mjerodavna ministarstva u Moskvi ili u pojedinim regijama ne znaju gdje raste kakvo drveće", tvrdi Šmatkov. Informacije vlasti su djelomice stare više desetljeća. Ima na desetke milijuna hektara zemlje kod kojih nije jasno jesu li oranice ili šume. A vlastima često nedostaje novca da bi stvorile pravu sliku stanja, napominje Šmatkov.
Slično stvari vidi i Greenpeace. Službene statistike navodno uljepšavaju stvarnu sliku stanja ruske šume, tvrde da se drvo rijetko krade, da se protiv požara uspješno bori, kaže Aleksej Jarošenko iz organizacije Greenpeace Russia. "To nema veze sa stvarnošću", uvjeren je on.
Od 2006. se stanje dramatično pogoršalo. Tada je vlada prihvatila novi zakon o zaštiti šume - a u njemu se radilo prije svega o tomu kako uštedjeti novac. Posljedica je da u državnom poduzeću za upravljanje šumama radi znatno manje ljudi. Drugim riječima, manje ljudi štiti šumu od ilegalne sječe. Ali, i prema službenim podacima samo je nešto više od tri posto ukupne ruske šume predviđeno za održavanje biološke raznolikosti, kažu u Greenpeaceu. Oko petine drveta proizvedenog u Rusiji odlazi u Kinu, procjenjuje Jarošenko.
Prema medijskim izvještajima predsjednik Vladimir Putin je navodno već 2001. naredio da se olabavi državni nadzor šume. Kontrolu otežava i činjenica da je gotovo sva šuma u Rusiji u državnom posjedu napominje Nikolaj Šmatkov iz WWF-a. Točne informacije smatraju se državnom tajnom. Ruski mediji koji su pod državnim utjecajem umanjuju ugroženost netaknute prirode u Rusiji ili ju potpuno prešućuju.
Zamjenjuje li se skupo drvo jeftinim?
Službeni izvori tvrde: ruska šuma se svake godine malo povećava. Provjeriti to nije moguće. U stvarnosti se rijetke, skupe vrste drveta sijeku, i - u najboljem slučaju - zamjenjuju jeftinim, smatra Šmatkov. Na Dalekom istoku su primjerice ugroženi mongolski hrast i mandžurski jasen. Oni pripadaju među najskuplje vrste tvrdog drveta. Većinom se izvoze u Kinu, kaže stručnjak iz WWF-a.
Posljedica je da se u Rusiji smanjuje ona vrsta drveta koja jamči i potiče raznolikost vrsta. Kina je najveći uvoznik proizvoda od drveta na svijetu.
Moskovski stručnjaci za zaštitu okoliša procjenjuju da je oko 20 posto drveta koje se iz Rusije izvozi u Kinu posječeno ilegalno.
Kina, čija je industrija papira druga po veličini u svijetu, treba drvo iz Sibira. Od njega se pravi namještaj i parket. A gotovi proizvodi se izvoze - među ostalim i u Rusiju.
U najmanju ruku je isto tako loše to što ruska industrija tako rasipno postupa sa sirovinom drvom, kao i ilegalna sječa šume, naglašava Jarošenko iz Greenpeacea. Ali, to je druga tema.