Plinovod kao "ruski trojanski konj u EU-u"?

Poljska, baltičke zemlje i ostale članice Europske unije već dugo tvrde da je ovaj plinovod u suprotnosti s europskim energetskim ciljevima, koji su osmišljeni tako da diverzificiraju opskrbu energijom, smanje ovisnost od Rusije i ostanu pri transportu plina kroz postojeće plinovode u Ukrajini. Planirani plinovod dopunjavao bi postojeće s dvije dodatne cijevi i udvostručio količinu plina koji se transportira iz Rusije u Njemačku. On bi išao paralelno s postojećim plinovodom „Sjeverni tok", predviđeno je da se transportira 55 milijardi kubičnih metara plina godišnje i da bude u funkciji do 2019. godine. Cijena projekta (plinovod će imati dužinu od 1.200 kilometara) se procjenjuje na 9,5 milijardi eura. Gradnja je planirana za sljedeću godinu.

Plinovod bi gotovo čitav ruski izvoz koncentrirao na jednu trasu i kritičari tvrde da bi s njim Rusiji bilo lakše „odsjeći" svoje klijente u Istočnoj Europi ili zaobići njihove tranzitne mreže. Poljski Ured za borbu protiv kartela UOKiK je u srpnju odbio odobriti taj projekt s obrazloženjem da „Sjeverni tok 2" ograničava slobodnu konkurenciju na tržištu. Poljski ministar vanjskih poslova Witold Waszczykowski, prošlog mjeseca je nagovijestio da je plinovod još jedan način da Bruxelles i Berlin kazne njegovu zemlju zbog toga što se ne želi podčiniti njihovoj volji.

Testiranje jedinstva EU-a

„U središtu rasprave je projekt koji sije razdor među zemljama EU-a, ugrožava energetske interese nekih od njih i time i energetsku sigurnost EU-a kao cjeline", tvrde Aleksandra Gawlikowska-Fyk i Bartosz Wisniewski iz Poljskog instituta za međunarodne poslove. Član poljske vlade Konrad Szymanski je nedavno za „The Financial Times" napisao da „Sjeverni tok 2" predstavlja test europskog jedinstva. On smatra da su ekonomski argumenti u prilog „Sjevernog toka 2" uvijek bili tanki i da će ovisnost EU-a od ruskog plina dodatno pogoditi i ukrajinsko gospodarstvo. On je „Sjeverni tok 2" proglasio trojanskim konjem Rusije čiji je cilj destabilizacija gospodarstva EU-a i trovanje političkih odnosa unutar te zajednice.

Spor i u novoj mogućoj koaliciji u Berlinu

„Sjeverni tok 2" je projekt o kojem se puno raspravlja i u pregovorima o formiranju vladajuće koalicije u Njemačkoj. Svi su uglavnom protiv njega. „Taj projekt slabi korištenje obnovljivih izvora energije u Europi", rekao je potpredsjednik stranke Zeleni Oliver Krischer, „a jača i ovisnost od autokrata Vladimira Putina".

Političar FDP-a (Liberali) i bivši državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Michael Link zatražio je da se projekt preispita: njegova stranka želi raditi na zajedničkoj energetskoj politici EU-a i smanjivanju ovisnosti od ruske energije. „Ti ciljevi neće biti dostignuti ako se ostvari projekt 'Sjeverni tok 2'", rekao je Link. Političar CDU-a i bivši šef Odbora za vanjske odnose Norbert Röttgen dijeli to mišljenje: „Nova koalicija ne bi se trebala rukovoditi interesima određenih tvrtki ili čak pojedinaca." Istovremeno, oporbeni SPD podržava projekt.

„Njemačka je u EU-u već sada najveći uvoznik ruskog plina", podsjeća analitičarka Centra za europsku politiku Annika Hedberg. „Zbog ruske invazije na Ukrajinu i aneksije Krima, postoji bojazan da će povećanje korištenja ruskog plina na 60 posto omogućiti Moskvi veći politički utjecaj na Njemačku i čitavu Europsku uniju."

Europska komisija treba rješavati

Europska komisija je najavila da će provjeriti koliko je čitav projekt u skladu s njenim odredbama. Plinovodom bi se trebala pozabaviti i regulativna tijela Danske, Finske i Švedske, jer bi on trebalo prolaziti njihovim podmorjem.

Predstavnički dom SAD-a je 25. srpnja usvojio zakon kojim se pooštravaju postojeće sankcije protiv ruskih tvrtki i pojedinaca. U zakonu se navodi da Rusija koristi izvoz energije kako bi podčinila susjedne zemlje i da je projekt Gazproma „štetan po energetsku sigurnost EU-a". A Wilbur Ross, ministar SAD-a za trgovinu, predložio je Europi da popravi transatlantsku trgovinsku bilancu tako što će kupovati više tekućeg prirodnog plina iz SAD-a.