Optužnice iz Beograda: aljkavost suda ili pomoć radikalima?

Hrvatska premijerka Jadranka Kosor pozvala je Ministarstvo pravosuđa i Državno odvjetništvo da poduzmu potrebne pravne korake kako bi se zaštitili hrvatski branitelji. „Činjenica je da je Hrvatska bila žrtva agresije, da smo bili napadnuti i da su hrvatski branitelji branili svoju zemlju te da su morali oslobađati okupirane krajeve“, objasnila je Kosor.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, podsjetimo, potvrdio je kako su iz Srbije stigle optužnice protiv Vladimira Šeksa, Ivana Vekića, Branimira Glavaša i Tomislava Merčepa. „Ja optužnice ni rješenja ni odluke vojnih tužiteljstava i sudova bivše JNA, ne priznajem jer smatram da su to akti jedne zločinačke organizacije koju je Hrvatska porazila. Meni takvu optužnicu neće ni dragi Bog uručiti. Ja tu optužnicu ne kanim uzeti u ruke jer bih time priznavao legitimitet i legalitet i tih optužnica i te propale države Jugoslavije i da je na djelu nastavak, ovog puta pravosudne, agresije“, izjavio je novinarima potpredsjednik Sabora i HDZ-a Vladimir Šeks, koji za optužbe iznesene u srbijanskoj optužnici zna već gotovo dva desetljeća.

Zločin: pucali na JNA

Profesora filozofije politike sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta Žarka Puhovskog pitali smo može li se ta prepisana skupna optužnica srbijanskog vojnog tužiteljstva iz 1992. stavljati u kontekst predstojećih parlamentarnih izbora, kako su požurili tumačiti neki analitičari. „Što god se događalo u ovim mjesecima, upada u kontekst kampanje prije izbora. Po mojem uvjerenju tu se ne radi o smišljenoj akciji jer ne vjerujem da je nekomu iz Beograda naročito stalo pomagati HDZ-u. Najveći problem cijele priče je u tomu što se jedna velika tema upropaštava time što iz Beograda dolazi neka vrsta pravne sirovine, koja je potpuno neuporabljiva u suvremenim pravnim okolnostima – od toga da se poziva na vojno tužiteljstvo JNA do toga da se, recimo, doslovce kao ratni zločin za nekolicinu ljudi navodi da su pucali po postrojbama bivše JNA, a što su besmislice“, smatra Puhovski.

Komunikacijski stručnjak i bivši dopisnik HRTV-a iz Beograda Kruno Vidić suglasan je s Puhovskim. Dodaje kako cijeli slučaj „pokazuje da Boris Tadić i vladajuća koalicija ne kontroliraju sve strukture i javne institucije, napose tzv. para-državne skupine, koje su se duboko infiltrirale u sve segmente vlasti“.

Kompenzacija za izručenje Mladića i Hadžića?

Jedan od osumnjičenika, Vladimir Šeks, smatra kako je cilj aktiviranja tog optužnog prijedloga to što Srbija na neki način treba kompenzirati činjenicu što je radi nastavka puta prema EU-u morala izručiti Haaškom sudu Ratka Mladića i Gorana Hadžića. Za Puhovskog taj argument ne drži vodu jer, kako je kazao, „svi upućeni znaju da Srbija ni na koji način ne može ući u Europsku uniju prije 2020. godine“. Uz to, ističe Puhovski, „Srbiji je jedan jedini bitan problem, i unutrašnji i vanjski – Kosovo“.

I Puhovski i Vidić ukazuju na još jedan segment a to je da se ne  poštuje tzv. pravna sukcesija Jugoslavije, prema kojoj su se sve novonastale države obvezale međusobno razmijeniti pravne materijale što se odnose na ratne zločine i nadležnim tijelima svake države prepustiti postupanje po nacionalnim i međunarodnim aktima. Najgore je što se lošom pravnom literaturom i aljkavim pravosudnim potezima pokriva činjenica da je zločina, pa i ratnih zločina bilo, ali ih se ne uspijeva kazniti, smatraju Puhovski i Vidić.
 
Ipak će se odraziti na izbore

A kome uopće odgovara sadašnje zaoštravanje stanja u regiji, pitaju se svi. „To odgovara HDZ-u u Hrvatskoj i Nikolićevoj stranci u Srbiji“, smatra Puhovski. Vidić naglašava kako se u analizama nikad ne smije zanemariti činjenica da su glavni igrači u regiji Zagreb i Beograd te da se njihovi međusobni odnosi prelijevaju na sve, pa i na predstojeće izbore.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb
Odg. urednik: Anto Janković