Opasne, male, strpljive životinjice
29. travnja 2012„Ispadala mi je kosa, boljela su me leđa i ramena, kronično sam bila umorna, patila sam od depresije i loše koncentracije…“, nabraja Heike Trapphoff sve simptome od kojih je patila 11 godina. Toliko dugo je naime bolovala od borelioze a da o tome zapravo nije imala pojma. „Moje se stanje iz dana u dan pogoršavalo. No, mislila sam da su uzrok godine i klimakterij“, priča danas 50-godišnja pedagogica iz Troisdorfa u blizini Bonna.
Boreliozu, nimalo bezazlenu bolest je najvjerojatnije „zaradila“ tijekom rada u vrtu. Na tijelu je doduše pronašla jednog krpelja i odstranila ga, no ni njoj a niti liječnicima nije dugo vremena palo na pamet da se time ujedno zarazila opasnom bakterijom. Njezina je bolest tako postala kroničnom; bakterija se tijekom vremena uspjela proširiti po čitavom njezinom tijelu. Tek mnogo kasnije jedan je liječnik otkrio o čemu je riječ i odmah joj propisao antibiotike. “Sve moje poteškoće, svi simptomi su nakon toga postupno nestajali. U zadnjih godinu dana osjećam se konačno jako dobro, ovako se nisam osjećala godinama!“, kaže Heike Trapphoff. Ona je imala sreće. Kod mnogih drugih pacijenata antibiotici nakon toliko dugo vremena više nemaju nikakvog učinka.
Krpelji nisu nimalo bezazleni
Borelioza je međutim tek jedna od bolesti koju krpelji mogu prenijeti. Mnoge od ovih malih životinjica ne prenose samo bakterije već i viruse kao i mnoge parazite. Ovi nametnici se najčešće nalaze u njihovom crijevnom traktu ili u žlijezdi slinovnici. Kako bi došli do krvi, krpelji na ljudskom tijelu „buše“ rupu i pri tome ispuštaju slinu koja tako ulazi u ljudski organizam. Tijekom „obroka“ koji može trajati i nekoliko dana, i mnoge druge bakterije i virusi prelaze i šire se po ljudskom tijelu.
„Ubod krpelja se u svakom slučaju mora uzeti ozbiljno. Potrebno je odmah otići liječniku na pregled. Oni koji misle da su hrabri i da im se ništa neće dogoditi, varaju se. Poznati su mi slučajevi kad su se neki toliko razboljeli da su morali otići u prijevremenu mirovinu jer više nisu bili radno sposobni“, kaže Walter Berghoff, liječnik internist. On naglašava kako je potrebno u svakom slučaju promatrati mjesto uboda krpelja. „Prvo se krpelja mora pod hitno ukloniti, najbolje pincetom. Ako se primijeti crvenilo na mjestu uboda i ako se još k tome pojave i simptomi kao kod gripe, tada se u svakom slučaju mora odmah otići liječniku“, kaže Berghoff.
Dugo i strpljivo čekaju
Krpelji dugo žive a hrane se isključivo krvlju. Mjesecima pa čak i godinama mogu preživjeti bez hrane. Strpljivo leže u travi i čekaju na plijen: na neku drugu životinju ili na čovjeka. U prirodi imaju vrlo malo neprijatelja. Ukoliko su zaraženi nekom bakterijom ili virusom, u pravilu ostaju u takvom stanju od kraja životnog vijeka. Borelioza međutim nije jedina bolest koju mogu prenijeti. U Njemačkoj, kao i u ostatku Europe ali i u Aziji, je primjerice vrlo raširen i encefalitis. U Africi su krpelji uzročnici afričke krpeljske groznice, bolesti slične malariji. Što se tiče cjepiva, ono je moguće ali samo protiv encefalitisa. „Protiv borelioze ne postoji cjepivo, ovdje je jedini način zaštite nepropusna odjeća kada se nalazimo u prirodi“, kaže Berghoff.
I Heike Trapphoff je nakon oboljenja postala mnogo opreznija. „Sada krpelje uzimam jako ozbiljno. Doduše još uvijek ne hodam po vrtu odjevena poput mumije, ali se uvečer uvijek dobro pregledam, pogotovo na mjestima na kojima znam da se lako mogu 'probiti'“, kaže ona. Prema mišljenju mnogih stručnjaka, broj krpelja se posljednjih godina uvelike povećao i to najvjerojatnije usljed klimatskih promjena. Stoga ne čudi da je i broj njihovih žrtava u porastu. „Svake godine u Njemačkoj se od borelioze razboli oko milijun osoba. To govori dovoljno samo za sebe“, zaključuje Walter Berghoff.