Zbog čega u Njemačkoj nestaju biljne i životinjske vrste?

U njemačkoj rurskoj oblasti sjevernoameričke kornjače su najraspostraniji reptili, a u mnogim njemačkim parkovima uobičajeno je vidjeti papagaje koji slobodno lete. Kada su tridesetih godina prošlog stoljeća u Njemačku iz Amerike dovezeni rakuni nitko nije mogao niti sanjati da će Kassel postati njihov glavni europski grad u kojem vlada prava najezda tih sisavaca. Ljudi su svojevoljno preseljavali brojne životinjske vrste s jednog na drugi kraj svjeta, a promjenom klime sada se - mimo svakog plana - šire i druge vrste životinja. Ukoliko zbog promjene klime u Europu "imigriraju" i druge vrste komaraca i insekata , postoji opasnost da se u Njemačkoj ponovno počnu širiti bolesti, kao što je na primjer malarija, koja je ovdje već odavno iskorijenjena.

No muenchenski znanstvenik koji se bavi zaštitom prirode Josef Reicholf ističe kako ne treba precjenjivati takve slučajeve uvođenja novih životinjskih vrsta - pojave koja se stručnim jezikom naziva: neozoen: "Udio životinjskih vrsta koje su dovedene u Njemačku u odnosu na domaću floru i faunu suviše je neznatan da bi se tom fenomenu trebala pripisivati tolika važnost. Puno se bitnije stvari događaju s drugim raširenijih vrstama. Upravo tamo gdje su - s pravom - provedene određene mjere zaštite okoliša, zbivaju se vrlo nepovoljni procesi. Kada se na primjer vode suviše pročiste od organskih tvari, onda se to nepovoljno odražava na rasprostranjenost i učestalost vrsta. Mnoge su životinjske vrste ugrožene jer im je praktički presječen dotok hrane."

Vode sve čišće - životinja sve manje

Bez obzira što se od 60-tih godina poboljšao kvalitet vode, u rijekama i potocima se smanjio broj školjaka, riba i insekata koji se hrane mušicama, zbog toga što te životinjske vrte u pročišćenim vodama ne nalaze dovoljno hrane.

"Ta je hrana ranije nastajala zahvaljujući močvarnim šumama, koje su gotovo potpuno izčezle. Organski je otpad to kompenzirao, a sada, kada se pročišćavanjem taj otpad isto tako otklanja, nedostaje 90 posto hranjivih tvari, a to izravno pogađa brojne životinjske vrste. Nismo na vrijeme odlučivali kako postupati s pročišćavanjem voda - treba li podržavati nekoliko različitih modela ili se zaista sve mora razvijati u jednom pravcu," kaže Reicholf.

Čak oko 15-20 posto nestanka životinsjkih vrsta može se pripisati nepromišljenim mjerama zaštite prirode i okoliša. Ugrožena je otprilike polovica svih biljaka i životinja, ali ne zbog životinja koje su dovedene iz drugih krajeva svijeta, već prije svega zbog suvremene poljoprivrede. Najveća raznolikost životinjskih vrsta bilježi se u gradovima, a na poljima je raznolikost najniža, ističe ovaj znanstvenik i dodaje: "Pretjerano gnojenje zemlje i proizvodnja pojedinih kultura na ogromnih površinama dovodi do 70 do 80 posto nestanka životinjskih i biljnih vrsta. Neke otpornije vrste bujaju, a one osjetljivije nestaju, a sa njima i sve one vrste, koje o njima ovise."

Suvremena poljoprivreda - glavni uzrok nestajanja vrsta na selu?

Unazad 30 godina na poljima se po hektaru godišnje koristi 100 kilograma gnojiva više nego što se s tih polja ubire prinosa. Budući da ptice i sisavci nisu toliko ugroženi od izumiranja kao neke ostale vrste, laici nisu ni svjesni dramatičnosti nestajanja vrsta. Tko uopće registrira naglo nestajanje mrava, kukaca, leptira ili osa?

No zato pozornost privlače bolesti koje se prenose preko životinja - kao što su kravlje ludilo, kokošja kuga ili ptičja gripa. Ljudi su zabrinuti i zbog bolesti koje prenose krpelji. Toplija klima mogla bi pridonijeti širenju tropskih bolesti, a tome pridonose i putovanja i trgovina. Lisice, divlje svinje, rakuni i ptice sve se više približavaju gradovima - jer tamo ne vreba opasnost od lovaca, no time raste i opasnost od zaraza. Glavni uzrok nestanka vrsta na selu je usmjeravanje poljoprivrede na visoke prinose, pri čemu se koriste znatno veće količine insekticida koje uništavaju brojne vrste. Profesor Reicholf pojašnjava: "Problem je u normama - sve mora biti planirano i podešeno prema nekakvim propisima, a ne prema prirodnim zakonima. U tom smislu se radi o planskom gospodarstvu sličnu onom kakvo je propalo u bivšoj istočnoj Njemačkoj."