Od Pokreta nesvrstanih do priredbe nepodobnih?

Usprkos svim kritikama, Pokret nesvrstanih su i tadašnje velesile u doba Hladnog rata prihvatile kao važan čimbenik u popuštanju međunarodne napetosti. Termin "nesvrstanih" je prvi upotrijebio još indijski premijer Nehru sredinom pedesetih, a u idejne začetnike pokreta spadaju još i Josip Broz Tito, egipatski predsjednik Naser i predsjednik Indonezije Sukarno. Prva konferencija je održana 1961. u Beogradu na kojoj je onda i Tito preuzeo funkciju glavnog tajnika Pokreta za sljedeće tri godine.

Raspadom Istočnog bloka i slomom socijalističkih zemalja je i Pokret nesvrstanih je postao upitan smisao njegovog postojanja. Tim više što je i jedna od osnivačica, Jugoslavija, još 1992. suspendirana zbog krvavog rata koji se poveo u toj zemlji - i više se nikad nije pojavila na popisu članica jer je i ta država prestala postojati.

Tri godine su mnogo

Već se dugo nije dogodilo ni da je neki od glavnih tajnika Pokreta obavljao svoju dužnost čitave tri godine - i to rjeđe zbog političke smjene, koliko zbog bolesti (Fidel Castro je 2008. predao funkciju svom bratu Raulu), ali i zbog revolucije. Jer još prije tri godine je vodstvo pokreta preuzeo naizgled svemoćni predsjednik Egipta, Hosni Mubarak. Ali njegov mandat će, nakon burnih zbivanja u Egiptu, iranskom predsjedniku predati novi egipatski predsjednik Mursi.

Već i činjenica da Iran preuzima formalnu koordinaciju pokreta predstavlja problem za neke umjerenije zemlje koje se još uvijek smatraju nesvrstanima. Među njima je i Indija koja ne želi imati previše bliske odnose s Teheranom i predstojeći susret na vrhu će biti prvi posjet nekog indijskog predsjednika Iranu još od 2001. godine.

Nova pozornica za Iran

S druge strane, iranski predsjednik Ahmadinedžad je već uoči ovog susreta pokazao kako i Pokret nesvrstanih želi upotrebiti i za svoje, iranske političke igre. Tako je u posljednji trenutak pozvao i radikalni palestinski pokret Hamas i njegovog vođu Ismaila Haniju da sudjeluju na sastanku u Teheranu "kao gosti". Pokret nesvrstanih i službeno priznaje državu Palestinu koja je i njezina članica, a njezin predsjednik Abas je uzaludno upozoravao Teheran kako će doći na konferenciju "samo ako bude jedini predstavnik Palestinaca".

Pokret nesvrstanih se već godinama želi pretvoriti u skupinu zemalja koja će prije svega njegovati gospodarsku suradnju i zastupati zajedničke stavove pred Ujedinjenim narodima i ostalim svjetskim organizacijama. No obzirom na ambicije iranskog predsjednika Mahmuda Ahmadinendžada, još je neizvjesno tko će se uopće pojaviti na sastanku na vrhu Pokreta koji se treba održati 30. i 31. kolovoza.

Neki, dobro poznati gosti takvih konferencija (poput Moamera Gadafija i njegovog krda bijelih deva s kojima je iznenadio domaćine konferencije u Beogradu 1989. godine) više ionako nisu među živima.