Titov 'Galeb': do starog željeza i natrag

"Ja nisam nikakva komunjara, niti odobravam sve ono što je Tito radio, ali ja 'Galeba' volim kao brod i bila bi šteta da on propadne", rekao mi je pomorski kapetan Željko Matejčić, koji godinama na mrtvom vezu čuva 'Galeba' s kojim je nekadašnji jugoslavenski predsjednik Josip Broz Tito krstario morima trećeg svijeta gradeći pokret nesvrstanih i na kojem je u Jadranu primao svjetske državnike i ondašnje jet-setere.

Brod na kojem se godine 1956. začela ideja o pokretu nesvrstanih, koju su kasnije zajedno s Titom uobličili egipatski i indijski lideri Naser i Nehru, godinama propada privezan u brodogradilištu 'Viktor Lenac' u Rijeci.

Ostaje u Hrvatskoj?

Trgovački sud u Rijeci odlučit će o raspisivanju licitacije za 'Galeba' - brod dugačak 116,7 metara, nosivosti 1930 tona. Danas (17.4.) je dražba odgođena zbog provjere ukubne visine tražbina ovrhovoditelja. Brod će dobiti novog vlasnika, a u Hrvatskoj se nadaju da će to biti grad Rijeka. Kako je 'Galeb' proglašen kulturnim dobrom, država i grad imaju prednost pri kupnji. "Nastojat ćemo da brod ostane u Rijeci u našem vlasništvu", rekao je za Deutsche Welle uoči dražbe riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.

Stotinu i dvadeset metara dugi 'Galeb' je procijenjen na 275.194 dolara, a kao najniža prihvatljiva ponuda utvrđena je svota od 150.000 dolara. "Ukoliko uspijemo na dražbi brod bismo obnovili s ciljem da se uredi kao svojevrsni muzej usidren u riječkoj luci. Uz muzejski na brodu bi bio i komercijalni dio - konferencijska sala, ugostiteljski objekti ... Ukoliko bismo našli partnera i osposobili ga za plovidbu brod bi ljeti funkcionirao kao velika luksuzna jahta, a zimi kao muzej", kaže Obersnel.

'Galebova' sudbina paradigma Titove politike

Brod 'Galeb' je paradigma sudbine Titove politike: Tito je bio među saveznicima koji su dobili rat pa je dobio i ovaj brod koji je izgrađen u Genovi 1938. i koji je bio namijenjen prijevozu južnog voća. Hitlerova mornarica ga je prenamijenila u polagača mina, a saveznici su ga 1944. potopili pred Rijekom. Nakon rata brod je, kao ratni plijen, izvađen i preuređen u mornarički školski brod i Titovu jahtu.

Bio je dio Titovog imagea: nazivan je „Brodom mira“, s njim se išlo u državničke posjete i na njemu su se primale značajne osobe kao Winston Churchill, Nikita Hruščov, Mahatma Gandhi, Gamal Abdel Naser, Elizabeth Taylor, Richard Burton, Sofia Loren, ...

Kapetan prešao u Hrvatsku mornaricu

Nakon Titove smrti 1980. u njegovoj kabini nije nitko spavao, otprilike kao što i u Jugoslaviji nitko nije zasjeo na njegovo mjesto neupitnog lidera. 'Galeb' je bio školski brod kroz koji su prolazili pitomci iz svih dijelova bivše Jugoslavije - sve do rata početkom devedesetih. Tada su ga napustili Slovenci i Hrvati, a kapetan je bio Dragan Miro Jurić koji je prešao u Hrvatsku mornaricu. "Bilo bi suludo ratovati protiv vlastitog naroda", kaže Jurić koji je ponosan što je bio zapovjednik 'Galeba'. "To su ipak mogli biti samo najsposobniji pomorci", kaže on.

Kad se u ratu 1991. i 1992. Jugoslavenska ratna mornarica povukla iz hrvatskih voda i 'Galeb' je bio sastavni dio njezine flote. Na njemu su godine 1991. o prestanku napada na Dubrovnik s oficirima JNA pregovarali talijanski admirali. Međunarodno poznatom "Brodu mira" nije uspjelo stvoriti mir u tom ratu.

Titov brod kupio Grk

S ulaskom kapitalizma i kapitala osiromašeni nasljednici starih partizanskih boraca su prodavali njihova odlikovanja pa nije čudo da je i 'Galeb' bio na prodaju: za 750.000 dolara američki Grk brodovlasnik John Paul Papanicolau kupio ga je u Crnoj Gori godine 2000. Bio je već vlasnik Onassisove jahte 'Christine O.' koju je dotjerao u riječkom brodogradilištu 'Viktor Lenac'.

I 'Galeba' je doveo u Rijeku s namjerom da kao i 'Christina O.' bude uređen u ploveću rezidenciju čiji tjedni najam bi iznosio više od pola milijuna dolara. Luksuzna jahta za 50-ak putnika imala bi kabine-salone od 50 četvornih metara, kongresnu dvoranu i bazene. No, poslovi su Papanicolau krenuli loše, na 'Galebu' u Rijeci nije ništa urađeno, ostao je dužan za vez na stotine tisuća dolara i zato će slavni 'Galeb' na bubanj. Kako je u međuvremenu brod proglašen kulturnim dobrom i ako Papanicolau otkupi svoj dug s njim neće moći iz hrvatskog dijela Jadrana.

Za obnovu potrebni milijuni

Trgovački sud u Rijeci ovaj brod slavne prošlosti prodat će po cijenama starog željeza. Očekuje se da će mu početna cijena biti oko 150.000 dolara. No, kupca pravi troškovi očekuju tek nakon kupnje. Premda kapetan Matejčić kaže da su mu 'Fiatovi' motori iz 1937. u odličnom stanju, ako bi ga se uredilo da bude luksuzan i da može ploviti trebalo bi investirati između 30 i 40 milijuna eura. Za skromniji plan da bude vezan u luci, da jednim dijelom bude muzej, a jednim dijelom da se komercijalno iskorištava, trebat će manje: spominje se svota od pet do deset milijuna eura.

Apsurdno je da je Titova politika propala deset godina nakon njegove smrti, a da je on odreda prije par godina u anketama u zemljama bivše Jugoslavije bio proglašavan najvećom ličnošću 20. stoljeća. Riječki gradski oci iz Socijaldemokratske partije prepoznali su Titov ugled i hoće od 'Galeba' napraviti muzej. Tako će Hrvatska vjerojatno dobiti prvi novi spomen na Tita nakon što je u zemlji od 1990. godine i pada komunizma porušeno 3.500 spomenika i spomen-obilježja na Tita i njegove partizanske antifašističke borce. Do sada su Titovi spomenici - osim onog pred rodnom mu kućom u Kumrovcu koji je miniran, a zatim brzo obnovljen - završavali u starom željezu, a njegov brod će se sad iz starog željeza početi pretvarati u - spomenik.

Autor: Goran Vežić

Odgovorni urednik: Anto Janković