NZZ: Rusko uže za spas hrvatskog Agrokora

Agrokor je prezadužen i ima problema s likvidnošću, a opstanak bi trebala osigurati jedna ruska državna banka, piše u uvodu članka ugledni Neue Zürcher Zeitung (NZZ). Uz napomenu kako se radi o koncernu koji na Zapadnom Balkanu spada pod kategoriju „Too big to fail", autor članka navodi dobro poznate podatke o broju zaposlenih i udjelu Agrokora u hrvatskom BDP-u. „Najveće hrvatsko privatno poduzeće" guše dugovi i nelikvidnost, napominje NZZ. Posljedica su, dodaje se, pad kreditnog rejtinga, a u članku se spominju i kritike na račun „netransparetnog vođenja knjiga" u „imperiju Ivice Todorića, koji je 1976. godine počeo karijeru kao prodavač cvijeća."

"Krizni sastanci"

NZZ rusku državnu banku Sberbank predstavlja kao „jednog od najvažnijih vjerovnika" koji trenutno kreditima pomaže da se nastavi s poslovanjem, a osvrće se na spekulacije da bi Rusi mogli preuzeti kontrolu nad koncernom – i demantijem iz Moskve. U kontekstu krize u Agrokoru i njegovog značaja za hrvatsku nacionalnu ekonomiju, i NZZ piše o „kriznim sastancima" premijera Andreja Plenkovića, ministra financija Zdravka Marića („koji je prije političke karijere bio menadžer u krizom pogođenom Agrokoru"), te vlasnika kompanije. NZZ piše da se pričalo i o državnoj pomoći Agrokoru, te da se od te opcije odustalo zbog mogućih „trzavica" s Europskom unijom.

Zanimljivo je da i NZZ prenosi raširenu teoriju po kojoj „neki promatrači" u bacanju spasilačkog užeta od strane Sberbanka vide naznaku rastućeg utjecaja Rusije na Balkanu. Švicarski list podsjeća i na zanimanje Moskve za INA-om 2014., što je Hrvatska „kao članica EU-a i NATO-a odbila, pa i zbog ruske agresivne politike u Ukrajini i na Krimu". NZZ na koncu članka dodaje kako na Balkanu ljudi često imaju dojam da EU toj regiji ne poklanja dovoljno pažnje: „U gospodarskom pogledu vakuum onda ispunjavaju investitori iz Rusije, Kine, arapskih zemalja i Turske."

Makedonija pred građanskim ratom?

Frankfurter Allgemeine Zeitung (F-A.Z.) se bavi napetom situacijom u Makedoniji i postavlja pitanje nalazi li se ta zemlja pred građanskim ratom? „Unutar-makedonski konflikt između dva velika tabora (slavensko-makedonske većine i albanske manjine) trenutno izlazi iz okvira uobičajene političke konkurencije i postoji bojazan od nasilne eskalacije", piše frankfurtski dnevnik. F.A.Z. se osvrće na posjet europskog povjerenika Hahna Makedoniji prošlih dana, nakon čega su „razmjeri krize postali još jasniji". Predsjednik Ivanov naime nije primio Hahna pod izgovorom da „nema vremena". „Sama činjenica da Gruevski, odlučujući faktor iza Ivanova, ne preže ni od otvorenog konflikta s Europskom unijom, pokazuje samo na što je sve on spreman kako bi izbjegao gubitak moći", zaključuje F.A.Z.