Hrvatski nogomet – do grla u korupcijskoj močvari
7. srpnja 2015
„Mamićev klan“ je državu, kako se sumnja, prevario za 30 milijuna eura, piše švicarski dnevni list. I sad se hrvatsko pravosuđe pozabavilo nogometnim moćnicima, piše NZZ. Čitatelje se podsjeća na sumnje koje već odavno prate poslovanje Zdravka Mamića, posebice kad se radi o sumnji u pronevjeru novca koji je zarađen na transferima igrača zagrebačkog Dinama u inozemstvo.
„Istraga otkriva duboki pogled u spletke Mamićevih“, piše NZZ i precizira kako su u fokusu istražitelja transferi poput onog Luke Modrića 2008. u Tottenham. Ali i takozvani „privatni ugovori“, koje je Zdravko Mamić sklapao s nogometnim zvijezdama.
„Mamić je na glasu kao dobro umrežen u redovima bivše nacionalno-konzervativne vladajuće stranke HDZ (NZZ greškom piše o HNZ, op. red.). Ali zaštita od strane pravosuđa i politike se urušava otkako je 2011. došlo do promjene vlasti“, napominje NZZ. Vladajući socijaldemokrati su, piše švicarski list, donijeli zakon kojim je klupskim dužnosnicima i njihovoj rodbini zabranjeno posjedovanje agencija za transfere igrača. Ali i zakon se zaobilazilo uz pomoć trećih osoba, piše NZZ i spominje Mamićevog sina Maria. NZZ prenosi izjavu Zdravka Mamića koji sumnja da se radi o „političkoj spletki komunista“.
Prašina koja je podignuta u slučaju Mamića samo dodatno povećava ionako jak pritisak na hrvatski nogomet, smatra NZZ, kojemu, „nakon nekoliko slučajeva rasističkih i nacionalističkih izgreda prijeti oštra kazna“. Za predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza (HNS) NZZ piše kako je na glasu kao „marioneta Zdravka Mamića, baš kao i izvršni direktor HNS-a Damir Vrbanović“.
#7000
Njemački mediji danas pišu i o političkim manipulacijama sa žrtvama u Srebrenici. Uoči 20. obljetnice genocida u Srebrenici srpski političari se i dalje opiru tome da prihvate ono što je činjenica potvrđena sudskim presudama, piše minhenski list Süddeutsche Zeitung (SZ). Naravno da tvrdoglavost srbijanske vlade ne važi za cijelo srpsko društvo, piše SZ. Grupa aktivista organizira tako u Beogradu akciju pod nazivom "#7000" za žrtve Srebrenice, prenosi Süddeutsche Zeitung.
"Ipak - nešto nije u redu ako jedini javni signal pomirenja iz Srbije predstavlja jedna "hashtag" akcija. Zbog čega je proces pomirenja na prostorima bivše Jugoslavije tako težak? U Srbiji i BiH nema "privrednog čuda" kao u Njemačkoj nakon Drugog svjetskog rata, napominje SZ.
„Nakon ubijanja i mrtvih, došlo je siromaštvo i nezaposlenost. Mladi odlaze u inozemstvo. U ovom nedostatku perspektive nacionalistički pokliči političara nailaze na odličan odjek. Osim toga, Daytonski sporazum nije donio samo mir, nego je i zacementirao etničke identitete. Pitanje je li netko Srbin, Bošnjak ili Hrvat određuje ne samo nečiju prošlost, nego i sadašnjost - u školi ili u organima vlasti. U takvoj klimi za mrtvima ne samo da se žali, nego oni postaju politička kaucija“, zaključuje Süddeutsche Zeitung.