Novi francuski zakon ograničava brzu modu

Zakon o brzoj modi u Francuskoj nedavno je jednoglasno usvojen u Donjem domu parlamenta, što predstavlja rijedak primjer konsenzusa u Nacionalnoj skupštini, gdje vlada nema apsolutnu većinu i često se suočava sa snažnim protivljenjem oporbe.

Međutim, ta jednoglasnost ne znači da svi pozdravljaju metode francuske vlade.

Novi propise će vrijediti za one kompanije koje svakodnevno izbacuju određeni minimalni broj proizvoda, čiji prag će kasnije biti definiran novom uredbom. U fokusu tog zakona su giganti u sektoru brze mode, poput proizvođača Sheina i online-platforme Temu - obje kompanije sa sjedištem u Kini.

Takve kompanije će na svojim web-stranicama jasno morati istaknuti poruke koje ukazuju na ekološki utjecaj njihovih proizvoda, s ciljem da potiču kupce da recikliraju odjevne predmete - inače će se suočiti s kaznama i do 15.000 eura.

Novim ekološkim sustavom bodovanja ocjenjivat će se modne kompanije. One koje loše posluju, morat će platiti taksu od početnih 5 eura, a od 2030. godine, do 10 eura po artiklu.

Vlada će također zabraniti reklamiranje brze mode i njihovih proizvoda od 2025. godine. Kršenje tog zakona bit će sankcionirano kaznama u iznosu do 100.000 eura.

Zakon još treba dobiti zeleno svjetlo francuskog Senata i mogao bi stupiti na snagu tijekom nekoliko idućih mjeseci.

"Dobili smo kulturnu bitku"

Ipak, za Juliju Faure, modnu dizajnericu i predsjednicu grupe En Mode Climat koja okuplja oko 600 kompanija koje se na ekološki održiv način bave proizvodnjom modne konfekcije, nacrt zakona je "odlična vijest".

"Dobili smo kulturnu bitku, jer brza moda je ekološka, društvena i kulturna katastrofa koja uništava sve osim luksuznog sektora na tržištu", ističe ona u razgovoru za DW.

Faure smatra da vlada time šalje pravi signal kada je riječ o modnim proizvodima od pamuka i lokalnoj proizvodnji, koji će dobiti dobru ekološku ocjenu, dok će oni proizvedeni na udaljenim destinacijama i od sintetičkih tkanina dobiti loše ocjene.

"Ipak, mi i dalje moramo biti oprezni i osigurati da prag kojim se definira kompanije brze mode ne bude postavljen previsoko", dodaje Faure.

No, Philippe Moati smatra da taj prag ne bi trebao biti prenizak, kako bi se osiguralo da ne uključuje francuske brendove. On je profesor ekonomije na sveučilištu Paris Cite i utemeljitelj pariške kompanije za istraživanje tržišta ObSoCo.

Prave metode?

No, on se ipak ne slaže s metodama vlade.

"Nacrt zakona stigmatizira klijente tih brendova, koji su, prema studiji koju provodimo, manje obrazovani i lošijeg imovinskog stanja. Važno je da i oni sebi mogu priuštiti modne artikle kako bi se osjećali kao dio društva," kaže on u razgovoru za DW.

Ekonomski stručnjak procjenjuje da ono što naziva "ultra-brzom modom" čini otprilike 3 % francuskog modnog tržišta - točni parametri o tome ne postoje.

Moati se zalaže za strože reguliranje brze mode, ali uz postojeće mehanizme.

"Vlada bi trebala primijeniti francuske zakone, poput dvogodišnjeg jamstva za modne artikle, zabranu prodaje ispod cijene i obvezu kalkulacije popusta kroz korištenje realne referentne cijene," ističe Moati.

„Pored toga, trebalo bi se uvesti uvozne dažbine na kompletan uvoz tekstila — ne samo na one koji koštaju najmanje 150 eura kao sada“, apelira ovaj stručnjak, dodajući da je ultra brza moda imala prednost da proizvodi vrlo male serije proizvoda što također znači da praktički nije bilo neprodanih artikala.

Shein, Temu, Zara i H&M ili su odbile DW-ov upit za intervju o ovoj temi ili uopće nisu odgovorili na njega.

Francuska bi mogla biti primjer drugima

Gildas Minvielle, direktor Ekonomskog opservatorija Instituta Francais de la Mode u Parizu, smatra da će vrijeme pokazati je li pristup vlade ispravan.

"To je neistražena teritorija - trebamo testirati što funkcionira, a što ne," kaže on u razgovoru za DW. "U svakom slučaju, ključno je podsjetiti potrošače na razorne utjecaje brze mode na okoliš."

Za njega, jednoglasna odluka u parlamentu pokazuje da su francuski političari shvatili da postoji potreba za hitnim djelovanjem.

"Nacrt zakona je reakcija na duboku krizu s kojom se sektor pret-a-porter [dizajnerska odjeća spremna za nošenje, nap. red.] suočavao od 2022. godine, s brojnim brendovima koji su proglasili bankrot", smatra Minvielle.

"Francuska, kolijevka mode, sada bi mogla utrti put. Ova pravila bi trebala biti proširena na cijelu Europu jer je riječ o jedinstvenom europskom modnom tržištu," kaže on.

U Nacionalnoj skupštini moglo se čuti i nekoliko nezadovoljnih reakcija, poput one Antoinea Vermorel-Marquesa, parlamentarca iz departmana Loire u središnjoj Francuskoj, predstavnika konzervativne stranke Les Republicains.

"Modne kompanije u mom okrugu tijekom 1980-ih su zapošljavale oko 10.000 ljudi, ali taj broj je do danas pao na 2.000 i to nakon premještanja proizvodnje u Aziju", kaže on za DW.

"Tek nedavno su te kompanije počele ponovo zapošljavati radnike, jer postoji trend kupovine artikala koji su lokalno proizvedeni. Brza moda sada je stvorila novi pritisak na smanjenje troškova - moramo poduzeti protumjere," ističe Vermorel-Marques.

No, ovaj političar ne pozdravlja sve paragrafe nacrta zakona.

"Zabrana reklamiranja će kočiti tržište umjesto da ga regulira. Trebali bismo se fokusirati samo na ekološki sustav bodovanja koji će nam omogućiti da uzmemo u obzir negativne eksterne elemente, odnosno da kompanije plate za negativan ekološki i socijalni utjecaj svojih proizvoda," naglašava Vermorel-Marques.

Za klimatske ciljeve "potrebno je više mjera”

Ali Pierre Condamine, glasnogovornik grupe Stop Fast Fashion oko koje je okupljeno više nevladinih organizacija koje se bore za zaštitu okoliša, smatra da nova pravila ne idu dovoljno daleko.

"Prag koji definira brzu modu trebao bi biti direktno definiran u tekstu zakona i biti dovoljno nizak da obuhvati i francuske kompanije, poput maloprodajnog lanca sportske opreme Decathlon", kaže on u izjavi za DW. „Kompanije bi također trebale plaćati minimalnu naknadu ako dobiju negativnu ekološku ocjenu, nešto što do sada nije bilo uključeno u planove."

On je dodao da bi kompanije brze mode trebale imati obvezu objavljivanja statistike o prodaji za Francusku.

"To je jedini način na koji zapravo možemo shvatiti s čime se suočavamo i pokušati raditi na ispunjavanju Pariškog klimatskog sporazuma", rekao je Condamine, ohrabrujući francuske građane da kupuju "ne više od pet novih modnih artikala godišnje, a ne 50 kao što je to trenutno slučaj."