Nova sinagoga i u Magdeburgu

Židovska zajednica u Magdeburgu raste i kako kažu, broji četristotinjak vjernika. Već desetljećima se bore opet dobiti vlastitu sinagogu: već dugo svoje vjerske obrede drže u jednoj vili na rubu grada koju je grad vjernicima privremeno stavio na raspolaganje. „Taj proces se činio kao vječnost", kaže Maria Schubert iz zajednice sinagoge Magdeburga. Prvo je trajala rasprava gdje će sinagoga biti, a onda je i od konkretnih građevinskih planova pa do otvorenja ove nedjelje trajalo dobrih deset godina.

Time je Magdeburg posljednji od 16 njemačkih glavnih gradova pokrajina koji će dobiti vlastitu novu sinagogu. To nije prva sinagoga u toj pokrajini, Sachsen Anhalt mada je sinagoga u Halleu stekla žalosnu slavu neuspjelim terorističkim napadom na najveći židovski praznik, Dan pomirenja (Yom Kippur) u listopadu 2019. Tada su samo čvrsta vrata zaustavila krvoproliće – neko vrijeme su se mogli vidjeti i hici kojima je bezumni neonacist mislio, kao u filmu provaliti u sinagogu u kojoj se okupilo mnoštvo vjernika. Zato je umjesto vjernika ustrijelio jednu prolaznicu i zaposlenika obližnje zalogajnice.

Opet u središtu Magdeburga

Može se pretpostaviti kako u starom trgovačkom središtu Magdeburgu već preko tisuću godina postoji i židovska zajednica. I prije su doživljavali progone i zlostavljanja, a prva sinagoga je otvorena tek sredinom 19. stoljeća, 1851. Neko vrijeme se širila i postajala još ljepša, ali onda su na vlast došli nacisti i u pogromu 1938. je i ona bila žrtva, kao i brojne druge sinagoge i židovske radnje koje su razorene, opljačkane i često zapaljene. A to je tek bio početak stravičnog zločina holokausta u kojem su i mnogi židovi Magdeburga izgubili živote.

Zgrada „Nove sinagoge" je tek dvjestotinjak metara od adrese „Stare sinagoge“, sad malenog trga okruženog zgradama iz vremena DDR-a i na kojem su i dvije dojmljive skulpture s tekstom spomena na 1521 građana i građanki Magdeburga židovske vjere koji su bili žrtve nacističkog ludila. Za razliku od vile gdje su se do sad okupljali, sad je sinagoga opet bliže središtu grada – do Božićnog sajma koji se upravo održava je jedva par koraka. Za Mariju Schubert je i to nešto prekrasno: „To je veličanstven događaj da imamo našu kuću koja je i velika i lijepa i privlačna za posjetitelje."

Sigurnost ima i cijenu

Cijena nije malena: na koncu je to bilo 3,4 milijuna eura, ne računajući i zemljište koje je zajednici grad Magdeburg stavio na raspolaganje. Posebna zaklada je sakupila oko pola milijuna, a ostatak je platila pokrajina Sachsen-Anhalt. Troškovi su odletjeli nebu pod oblake jer i država, nakon žalosnog događaja sa sinagogom Halleu, nije žalila troška za osiguranje sinagoge u Magdeburgu.

Zbog svega toga i fasada sinagoge bez prozora pomalo podsjeća na Zid plača u Jeruzalemu: i tu su postavljene kamere za nadzor i postavljena je solidna ograda. Iznad svega stoji na hebrejskom citat iz Biblije: „Neka moja kuća bude kuća molitve svih naroda“.

Dugo očekivani dan otvorenja koji je trebao značiti novi početak za židovsku zajednicu tog grada, dolazi u teška vremena terora Hamasa i rata u Pojasu Gaze  a isto tako se redaju antisemitski ispadi i napadi diljem Njemačke. Maria Schubert nas uvjerava kako misli da je stanje u gradu kao što je Magdeburg „stabilnije“ nego u drugim njemačkim velegradovima. Ali nelagoda postoji: zna da su neki članovi židovske zajednice oprezniji i ne žele i svoju djecu povesti na svečano unošenje svitaka Tore u novu sinagogu.

„Vraćamo se u normalnost"

Kažu kako ne žele da i njihova djeca možda dožive neki incident ili čuju uvredljive povike: stariji vjernici su tu već očvrsnuli, kaže nam Schubert. A isto tako ima samo riječi zahvalnosti za nadležne službe i službenike sigurnosti: „Osjećamo se vrlo dobro zaštićeni i u dobrim rukama.“

85 godina nakon „Kristalne noći“ i progona od nacista u Njemačkoj židovska zajednica postaje sve vidljivija: ovog listopada je otvorena sinagoga u Dessauu, sad u Magdeburgu, za par mjeseci će i u središtu Potsdama biti otvorena reprezentativna židovska vjerska kuća, skele su tamo već uklonjene.

Za Mariju Schubert je i ovo useljenje u novu sinagogu u Magdeburgu znak povratka u normalno stanje. Znak kako je i u jednom gradu kao što je Magdeburg nešto posve normalno da tamo žive i osobe židovske vjere. Oni su tu, baš kao i vjernici svih drugih vjera: „Mi nismo drugačiji od ostalih", kaže nam. „Mi smo isto tako integrirani u život ovog grada."

Na neki način je i ohrabrujuće „normalno“ što i u židovskoj zajednici Magdeburga postoje i frakcije: već dvadesetak godina tamo postoji i manja židovska zajednica s oko 120 članova liberalnijih gledišta. Među tim židovskim zajednicama nema previše sloge, a koliko god da su se i oni nadali doći u ovu novu sinagogu, to se ne čini previše izglednim obzirom na ortodoksnu praksu postojeće židovske zajednice. Na taj način će Magdeburg, osim ove možda ubrzo dobiti i još jednu sinagogu gdje bi se i oni mogli okupljati. 

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu