Nova generacija terorista u Grčkoj

Stručnjaci za sigurnost u grčkoj policiji u ponedjeljak (20.3.) kasno uvečer deaktivirali su pisma-bombe i poslali ih na kriminalističku obradu u poseban laboratorij. Pisma su bila adresirana šefu eurozone Dijsselbloemu, direktoru Europskog mehanizma za stabilnost (ESM) Klausu Reglingu i nekim međunarodnim financijskim institucijama. Analize će potrajati određeno vrijeme, jer policija traži otiske prstiju i odgovarajući DNK-materijal, izvijestila je grčka TV-postaja Skai, pozivajući se na policiju. Pošiljke s eksplozivom bile su „istog tipa" kao i pismo-bomba koje je prošle srijede (15.3.) poslano na adresu Ministarstva financija u Berlinu i koje je prepoznato kao sumnjivo, a potom i deaktivirano. Slična pošiljka je sljedećeg dana – u četvrtak – poslana u sjedište Međunarodnog monetarnog fonda u Pariz. Jedna službenica MMF-a je, prilikom otvaranja pisma, ozlijeđena. Francuski predsjednik Francois Hollande to je nazvao atentatom. Pošiljatelj je bila teroristička skupina „Zavjera vatrenih ćelija", koja od 2008. godine prijeti napadima.

Smatralo se da je ta teroristička skupina iskorijenjena i poražena, nakon što je proteklih godina uhićeno 60 njezinih članova i simpatizera. U međuvremenu se napadi u ime „Vatrene ćelije" ponovo izvode. I sve ih je više. U listopadu 2016. skupina je postavila bombu pred kuću jedne sutkinje i označila to početkom plana „Nemezis", nazvanog po boginji osvete iz starogrčke mitologije. Ta skupina je pošiljku s bombom na adresu Ministarstva financija u Berlinu nazvala drugim dijelom plana „Nemezis".

„Trebalo bi pričekati da počinitelj preuzme odgovornost, kako bismo došli do informacija o načinu djelovanja i novim potencijalnim ciljevima napada", kaže Mary Bossi, profesorica za međunarodnu sigurnost na Sveučilištu u Pireju. U Grčkoj je stasala nova generacija terorista spremnih na nasilje. Njih dodatno jača – očaj ljudi zbog ekonomske krize. To je razlika u odnosu na ekstremno-ljevičarsku terorističku organizaciju „17. studeni", koja je u razdoblju od 1975. do 2000. godine u Grčkoj ubila 23 ljudi i koja je razbijena tek 2001. godine. „Mete te terorističke organizacije bile su vladajuće klase. Ali nove terorističke skupine smatraju da ni obični građani nisu nedužni i bez krivice, jer izlaze na izbore, ništa ne poduzimaju, prave aranžmane s državom i ne usuđuju se podići ustanak", kaže u razgovoru za DW stručnjakinja za terorizam Mary Bossi.

Oproštaj od marksizma i lenjinizma

Grčkoj policiji uspjelo zadati posljednji udarac teroristima 2014. godine, kada je u Ateni uhićen top-terorist Nikos Maziotis. Njegova skupina pod imenom „Revolucionarna borba" je, kako se smatra, sudjelovala u napadu na rezidenciju njemačkog veleposlanika u Ateni 2013. godine. Nerazjašnjen ostaje pokušaj napada u atenskom metrou prije pet godina. Jedan budni vozač je, tijekom kontrolne šetnje kroz vagone, otkrio bombu i u posljednjem trenutku alarmirao policiju. Mary Bossi kritizira to što svi mediji, bilo da su grčki ili strani, teroriste označavaju kao „ekstremne ljevičare". „Te skupine su raskrstile s marksizmom i lenjinizmom, one se kategorično distanciraju čak i od ljevičarskih ideja i zaklinju se na vjernost – anarhizmu."

Teško je reći kakav utjecaj na njih imaju teoretičari anarhizma. „Njihova dosadašnja pisma u kojima su priznavali odgovornost za napade, daju naslutiti da oni koji su ih pisali imaju površno znanje i da ne razumiju ideološku pozadinu anarhizma. Prije bi se moglo reći da su potpali pod populizam. U Grčkoj nikada nije postojala škola mislilaca koja se bavila anarhizmom, za razliku od Njemačke ili Francuske."

Stručnjakinja za borbu protiv terorizma ukazuje i da su samozvane grčke „gradske gerile", u koje pripadaju i „Vatrene ćelije", u bliskom kontaktu sa svojim istomišljenicima u svijetu: u Europi, Rusiji i Latinskoj Americi. Još nije razjašnjeno jesu li oni od njih dobili nekakavu tehničku pomoć kada su pripremali najnovije napade bombama skrivenim u poštanskim pošiljkama i pismima. „Možda se u njihovim pismenim porukama pronađe nešto što ukazuje na to", kaže Mary Bossi. Vatrene ćelije su, inače, nakon neuspjelog napada na Ministarstvo financija u Berlinu, jer je tamošnje osiguranje uočilo omotnicu sa sumnjivim sadržajem i onesposobilo bombu, uputile poruku koju su potpisali s „drugarski pozdravi iz Čilea".

Smiriti situaciju

U prvim reakcijama na pismo-bombu koje je poslano u Berlin, grčki ministar za civilnu zaštitu Nikos Toskas pokušao je smiriti situaciju. „U paketiću je bila vrlo mala količina eksploziva", izjavio je on u jednom TV-intervjuu. Iz tog razloga, grčki kontrolori prilikom slanja paketa nisu mogli otkriti da je pošiljka sumnjiva i opasna. To su ipak uspjele njihove njemačke kolege, po primitku pošiljke.

Groteskno je što je kao pošiljatelj paketa naveden konzervativni političar Adonis Georgiadis, bivši ministar zdravstva. On danas prodaje knjige rodoljubnog sadržaja i osobno je omiljena meta ekstremista. Njegova knjižara na sjeveru Atene neprestano je meta napada, možda i zato što Georgiadis i sam dolazi iz desničarsko-populističkog miljea. To što je njegovo ime na taj način zloupotrijebljeno, osudila je i vladajuća ljevičarska stranka Syriza.