Noć kada su došli tenkovi
20. kolovoza 2018
Kolonu tenkova sovjetske vojske pratilo je pola milijuna vojnika. Oni su u noći s 20. na 21. kolovoza 1968., po nalogu Moskve ugušili Praško proljeće. Time je okončan i san da bi se u istočnoj Europi mogao uspostaviti socijalizam baziran na slobodi – prije svega na slobodi mišljenja.
Novinari su već početkom 1968. počeli ignorirati cenzuru koju je nametala Komunistička partija ČSSR. To im je dozvolio Alexander Dubček, vođa čehoslovačkih komunista. On se zalagao za slobodan i demokratski socijalizam u nadi da im Moskva neće stati na put, posebno zbog toga što su htjeli ostati dio Istočnog bloka kojim dominira Sovjetski Savez.
Ali, strah da bi prašku slobodu mogle ugušiti komunističke partije susjednih zemalja bio je sve veći.
Svjedok s fotoaparatom
Fotograf Roland Berauer proveo je noć u izviđačkom šatoru iznad Vltave. „Gledali smo kako su tenkovi prošli pored nas i otišli u centar grada", sjeća se 82-godišnjak. On se pridružio izviđačkim novinama koje su mogle slobodno objavljivati, što je zapravo bio jedan od rezultata Praškog proljeća. Redakciju su smjestili u jedan šator u kojem su imali pisaće strojeve, stroj za tiskanje novina i fotoaparate.
Berauer je javio svojoj skupini o dolasku tenkova, pa su požurili sakriti opremu. „Meni je jedino ostalo spakirati aparat i otići u grad." Sa svojim aparatom dokumentirao je dan kada su vojnici zemalja Varšavskog pakta okupirali Prag.
Pred zgradom televizije došlo je do pucnjave. On se sklonio u obližnju trgovinu. Sovjetski vojnici su pred ulazom u televiziju pucali na demonstrante. Ubijeno je više od stotinu demonstranata. „Bilo je jezivo", sjeća se Berauer. Nekoliko mjeseci kasnije s čela Komunističke partije skinut je i reformator Alexander Dubček.
Nova datoteka državne sigurnosti
Sjećanje na taj dan u Češkoj je i danas vrlo živo, kaže Ondrej Matejka. On je zamjenik direktora Instituta za istraživanje totalitarizma u Pragu, češke institucije koja je partner njemačke službe zadužene za dokumenta Stasija. „Ta 1968. i danas izaziva emocionalni šok zbog okupacije. Veoma, veoma snažan dojam ostavlja kako su ljudi tog 21. kolovoza i nekoliko dana nakon toga, pružali pasivan otpor i kako su se kao društvo držali zajedno."
Bavljenje onim što se dogodilo 1968. za povjesničara Matejka ni danas nije izgubilo na značenju. Posebno zbog toga što se konstantno pojavljuju novi dokumenti kako nekadašnje Državne sigurnosti ČSSR-a, tako i dokumenti drugih "bratskih" socijalističkih država. Te događaje je možda najviše nadgledala Služba državne sigurnosti DDR-a – Stasi – skupljala je fotografije i dokumente.
„Po prvi put je zabilježeno da tajna služba jedne prijateljske zemlje daje sebi za pravo nadzirati građane druge zemlje", kaže berlinski arhivar Oliver Strübing koji je do sada klasificirao više od tisuću fotografija. Ali nije se ostalo samo na nadziranju. Naime, tajni agenti DDR-a su u Pragu služili kao stručnjaci, a sve tajne službe u Istočnom bloku su iduća dva desetljeća zdušno radile na očuvanju vladavine komunističkih partija.
Povjesničari i u Pragu i u Bratislavi uvjereni su da se sjene događaja iz 1968. protežu sve do današnjih dana. Prošle godine otvoreni su akti iz kojih se saznalo da je današnji češki premijer Andrej Babis od 1982. bio neformalni suradnik Državne sigurnosti. Protiv tih optužbi on je poduzeo pravne korake, ali njegova tužba protiv povjesničara je odbačena.
„Babis stalno ponavlja riječ 'laži'", kaže Petr Pithart, koji je bio premijer češkog dijela ČSSR-a u prijelaznom razdoblju nakon pada Željezne zavjese i pripadao najužem krugu oko predsjednika Vaclava Havela. Babis je u tadašnjoj Čehoslovačkoj radio u vanjskoj trgovini, a nakon promjena, zahvaljujući svojim vezama, ostvario je uspješnu poduzetničku karijeru. Stranka tog multimilijunaša prošle godine je, nakon populističke predizborne kampanje, postala najjača politička snaga u zemlji.
Petr Pithart vjeruje da će optužbe ipak naškoditi Andreju Babisu. „U svakom slučaju, Babis neće biti uspješan premijer", uvjeren je Pithart. Povjesničar Ondrej Matejka pak na sve gleda samokritički i kaže: „To što sada za premijera imamo čovjeka koji je bio neformalni suradnik tajne službe, govori i o tome da mi u posljednjih 30 godina neke stvari nismo odradili."