Njemački učitelji druge klase

Prije osam godina bi se Yvonne sigurno bila odazvala pozivu sindikata na štrajk. Ali ovoga puta može ostati kod kuće. Ona osjeća olakšanje, ali i ogorčenje. Ta 45-godišnja učiteljica u osnovnoj školi već osam godina je u stalnom radnom odnosu, a od prije četiri godine joj je dodijeljen status državne službenice u školskoj službi, što u Njemačkoj donosi brojne beneficije. "Danas mi je jako dobro", kaže Yvone: "Ali razočarana sam i ljuta što se ništa nije promijenilo u nesigurnoj situaciji ostalih nastavnika koji rade na školama." I upravo zato njemački Sindikat pedagoških i znanstvenih radnika ovih dana ponovno organizira štrajkove.

Yvonne je predavala u ukupno 13 škola. Godinama je svakoga ljeta sjedila u hodniku Zavoda za zapošljavanje i prijavljivala se kao nezaposlena, uglavnom samo za vrijeme ljetnog raspusta, jer kad bi počela školska godina na nekoj školi bi ponovno dobila ugovor na 10 mjeseci - do idućih ljetnih praznika. "Ta stalna mijenjanja škola su bila vrlo iscrpljujuća", prisjeća se. Svake godine novi nastavni kolegij, stalno nova djeca. A tu je naravno i financijska nesigurnost. Jer dok bi na njezin račun sjeli novci od Zavoda za rad ili prva plaća od nove škole, ponekad bi prošli tjedni i tjedni.

Bolje plaće i siguran posao

Ilse Schaad te dugogodišnje radne putešestvije učiteljice Yvonne naziva "pravim skandalom"  - a njezina sudbina nije usamljena. Ta članica prave Sindikata pedagoških i znanstvenih radnika i sama je 27 godina bila zaposlena kao učiteljica u školi - na neodređeno vrijeme, u statusu službenice, s punim radnim vremenom. "Ako Njemačka i dalje bude podržavala ovakvo dvoklasno društvo među učiteljima, učiteljsko zvanje će izgubiti na atraktivnosti", kaže Schaad.

I doista, ni u jednoj drugoj europskoj zemlji ne postoje tolike razlike u statusu pedagoga. Oko 200.000 učitelja u Njemačkoj je "normalno" zaposleno, oko 640.000 ima ih status državnog službenika. Ovi potonji, kao i policajci i suci, imaju poseban status. Praktično im se ne može dati otkaz i imaju pravo na vrlo povoljni paket privatnog osiguranja, a država im plaća i atraktivne mirovinske subvencije. Zahvaljujući svemu tome, oni mjesečno dobijaju 500 do 600 eura više nego njihovi kolege koji su obični zaposlenici. I ne moraju se bojati za svoj posao. Zbog toga zaposleni učitelji koji nemaju status državnih službenika uvijek iznova štrajkaju.

Nezaposleni za vrijeme ljetnih praznika

Mladi učitelji se nadaju da će i njima jednoga dana biti dodijeljen status službenika i zato pristaju na nizanje ugovora na određeno vrijeme. Ali tim problemom nisu pogođeni samo učitelji početnici. "To ovisi o tome koji predmet u kojoj saveznoj zemlji predajete", objašnjava Ilse Schaad. U nekim saveznim zemljama vlada manjak učitelja za tjelesni, u nekima za latinski ili umjetnost.

"Nas ljuti činjenica da je Savezna agencija za rad na ovaj problem ukazala još prije 12 godina, a da se od onda ništa nije dogodilo", kaže ova sindikalka. Osiguranje za nezaposlene nije zamišljeno za to da se iz njega učitelje plaća u srpnju i kolovozu jer savezne zemlje žele uštedjeti koji euro.

Činovnički sustav - preskup

Već odavno njemački sindikati traže ugovore na neodređeno vrijeme i bolje plaće za "normalno" zaposlene učitelje. Ni sindikati niti stručnjaci za obrazovanje, međutim, ne misle da bi bilo dobro kada bi svi učitelji dobili status državnih službenika. "To danas više nema smisla", kaže obrazovni stručnjak Klaus Klemm. S druge strane, potpuno izaći iz ovoga povijesno ukorijenjenog činovničkog sustava u obrazovanju bilo bi prekomplicirano. Klemm stoga ne vjeruje da će se po ovom pitanju u Njemačkoj idućih godina nešto načelno promijeniti.

Pritom njemački učitelji - i to treba reći - zarađuju jako dobro. Niti u jednoj drugoj europskoj zemlji - s izuzetkom Švicarske - njihovi kolege ne zarađuju bolje. Pa čak i u Finskoj, u kojoj se znantno više novca ulaže u obrazovni sektor, učitelji dobijaju tek oko 70 posto prosječne njemačke učiteljske plaće.

Usprkos tome samo savezne zemlje Berlin i Saska žele izaći iz skupog činovničkog sustava u školstvu. U drugim saveznim zemljama - a u Njemačkoj svaka savezna zemlja ima potpunu nadležnost nad obrazovnim sektorom - mladi učitelji se i dalje mogu nadati da će jednog dana dobiti sigurni status državnog službenika. Jer sve ukazuje na to da će potražnja za učiteljima idućih godina porasti: mnoge njemačke škole će uvesti cjelodnevni boravak i sve više hendikepirane djece će biti uključeno u normalnu nastavu. A za to treba i više učiteljskog kadra.

Traže se učitelji s migracijskom pozadinom

I Ama Ntiedu-Duku je optimistična - između ostalog i zato što ta 25-godišnja studentica ima migracijsku pozadinu, a to se sve više traži na njemačkim školama. "Sa svojom biografijom mogu biti dobar primjer mnogim doseljeničkim obiteljima", nada se Ama koja na Sveučilištu u Hildesheimu studira njemački i engelski i čiji otac dolazi iz Gane. Učiteljsko zvanje je - to otvoreno prizaje - privlači zbog toga što je u Njemačkoj dobro plaćeno i sigurnije nego u drugim zemljama. "U Gani mnogi učitelji podučavaju razrede od 50 učenika, slabo zarađuju, a posao im nije baš siguran." Jedna stvar je, međutim, u Gani bolja: "U Africi učitelji uživaju više poštovanja."