Njemački karneval u najluđoj fazi

Karnevalsko vrijeme u Njemačkoj nazivaju petim godišnjim dobom. U zapadnim krajevima od Düsseldorfa preko Kölna do Mainza ono počinje uvijek 11. studenoga u 11 sati i 11 minuta, a vrhunac je u veljači ili ožujku. Deseci tisuća posjetitelja svake godine dolaze u Köln kako bi uživo pratili „najpoznatiji karneval u Europi“. Smisao lude zabave je slavlje u grupi: zajedno se pije, zajedno se ljulja u ritmu muzike i pleše. Za turiste je zaista dobro iskustvo vidjeti ljude po ulicama koji odbacuju svoju svakodnevnu ukočenost, stid i suzdržanost i pjevaju po ulicama, uz čašu obaveznog kelnskog piva - Kölscha.

Ventil za opuštanje

Karneval za većinu Nijemaca predstavlja svojevrstan ventil za opuštanje, dobrodošao iskorak iz svakodnevice i zašto ne, mogućnost da postanu netko drugi. Naravno, nema karnevala bez maskiranja i maske, što ljudi opet koriste za bijeg iz svakodnevnog sivila pa stroge službenice na posao dolaze često obučene u kostime raskalašenih trbušnih plesačica ili veselih klaunova, a muškarci nerijetko uskaču u žensku odjeću.

U Njemačkoj postoje organizacije za proslavu karnevala koje se tijekom čitave godine pripremaju za slavlje. Ista je stvar i s glazbenim skupinama koje sviraju samo karnevalsku muziku. Ovih dana u Kölnu odjekuje uzvik „Kölle alaaf“, termin koji se prvi put pojavio 1635. godine i koji znači „Köln iznad svega“.

Karnevalska povorka kreće u ponedjeljak. Povorke vozila dekoriranih određenim motivima vrhunac su događaja u njemačkim karnevalskim centrima Kölnu, Düsseldorfu i Mainzu. Tjednima ranije se ručno izrađuju figure od papira i žice koje često prikazuju političare u grotesknim situacijama. Kritiziranje politike za karnevaliste je pitanje časti. „To političari moraju podnijeti“, kaže Kai-Uwe Schreiber, član Upravnog odbora karnevalskog udruženja u Mainzu. Lokalni, pokrajinski i savezni političari i sami se vrlo rado pokazuju na karnevalskim slavljima kako bi skupili bodove kod birača. Moto, odnosno motivi paradnih vozila, ostaju tajna do samog početka povorke. Nitko ih ne smije prije toga fotografirati. To s jedne strane treba povećati napetost i potaknuti radoznalost kako bi se privuklo što više gledatelja.

Veliko slavlje, odlična zarada

Prema podacima Saveza njemačkoga karnevala, godišnji prihod od karnevalskih artikala i kampanja iznosi skoro dvije milijarde eura. Savez ima oko 2,6 milijuna karnevalskih luda (kako se ovdje nazivaju maškare) organiziranih u 4.700 udruga. Ali nisu oni jedini koji troše novac. U Kölnu slavlje luda donosi u prosjeku oko 460 milijuna eura. Od toga 165 milijuna odlazi na prihode u gastronomiji i hotelijerstvu. Za kostimiranje Kölnjani troše oko 85 milijuna eura. Ali i grad Köln i obližnje općine se vesele karnevalu – uostalom i oni kasiraju tijekom „Petoga godišnjeg doba“ oko pet milijuna eura na dodatne trgovinske poreze. U međuvremenu oko 3.000 njemačkih poduzeća s više od 40.000 zaposlenih živi cijele godine od biznisa s karnevalom.