Njemačka – zemlja u stanju pobune

Nije tako davno bilo kad je tadašnja savezna kancelarka Angela Merkel (CDU) pobijedila na saveznim izborima tako što je prije svega činila jedno: ništa. „Mene znate", glasio je njezin izborni moto, na plakatima su prikazivane njezine ruke sastavljene u obliku deltoida. Ta je gesta u sebi imala nešto meditativno, ona joj je pomagala da se distancira od osobe nasuprot njoj, izjavila je jednom.

U jednom trenutku je deltoid postao i politički simbol. On je označavao obećanje biračima da se glede njihovog blagostanja i mira ništa neće promijeniti, da građani nemaju razloga za strah. Iz današnje perspektive to je bio krivi zaključak. Ali, prošlost je obilježila Nijemce.

Nespremni za šokove i krize

Bugarski politolog Ivan Krastev kaže da se tako u Njemačkoj stvorio mentalitet: „Mijenjajte svijet, ali ne moj stil života." Njemačka nije bila spremna za krize i šokove, rekao je on u razgovoru sa saveznim ministrom gospodarstva Robertom Habeckom u listopadu 2023., koji je objavio tjednik Der Spiegel. „Posljednjih 30 godina je bilo tako dobro da ljudi žele da to jučer ne završi."

Ali, za rat u Ukrajini i njegove posljedice za Njemačku nije bila spremna ni savezna vlada koju čine SPD, Zeleni i FDP, kad je došla na vlast u prosincu 2021. Njemačku promijeniti, ali bez gubitka blagostanja, glasilo je obećanje semafor-koalicije.

Čak je i transformacija gospodarstva i društva u klimatski neutralno trebala biti moguća bez gubitka blagostanja. To se trebalo financirati sa 60 milijardi eura koje, suprotno očekivanju, nisu potrošene za vrijeme pandemije. Ali, Savezni ustavni sud je to u studenom 2023. proglasio protuustavnim.

Štednja teško podnošljiva

Sad Saveznoj vladi nedostaje novca. Već nakon izbijanja rata bilo je jasno da ona ne može održati obećanje. Nakon obustave dotoka jeftinog ruskog plina cijene su djelomice eksplodirale i gospodarstvo zapalo u recesiju. Gubitak blagostanja se osjeća svuda.

U toj situaciji se svaka dodatna štednja doživljava kao preveliki teret. Jedni su zbog toga umorni i slomljeni, drugi srditi na vladu. Kad je savezni kancelar Olaf Scholz na Silvestrovo i nakon toga posjetio područja pogođena poplavama, suočio se sa čistom mržnjom. Vrijeđalo ga se uzvicima da je „lažac", „narodni izdajica" i „kriminalac".

Drama s trajektom na Sjevernom moru

Osobito ljuti su seljaci kojima bi trebale biti ukinute subvencije. Po cijeloj Njemačkoj oni zato blokiraju ceste, traktorima dolaze u gradove i blokiraju promet prosvjedujući tako protiv vladinih planova.

Srditi poljoprivrednici su na sjeveru, možda u suradnji s desnim ekstremistima, pokušali upasti na trajekt kojim se savezni ministar gospodarstva i vicekancelar Robert Habeck vraćao s božićnog odmora. Događale su se dramatične scene, kakve su dosad viđane samo na istoku zemlje, tamo gdje djelomice desno-ekstremistički AfD uživa veliku potporu. Za vrijeme pandemije korone tamo su često demonstranti dolazili pred privatne kuče političara stvarajući djelomice stravične scene.

Tendencije podjele i razdora

Prema jednom istraživanju, 2016. su Nijemci bili narod koji je unutar EU-a najmanje bio sklon populističkoj politici. Izgleda da se to promijenilo. Društvo se polarizira, kaže publicist Albrecht von Lucke iz časopisa „Blätter für deutsche und internationale Politik" (Listovi za njemačku i međunarodnu politiku). Stajališta se sve više kreću prema političkim rubovima, kaže on, Njemačka pokazuje „tendencije podjele i razdora", oprašta se od društva suglasnosti i pretvara u „nekulturu prijepora", kaže von Lucke.

„Prijepor je nužan za demokratsku kulturu", kaže Lucke u izjavi za DW. „Ali, ako u tom prijeporu nema spremnosti na kompromise, nego svaka grupacija klijentele pokušava progurati svoje maksimalne interese, onda se demokracija urušava, onda vlada gubi svaki autoritet i na kraju se pozicije sve više udaljavaju prema rubovima."

Svatko gleda samo sebe

Slično, iako ne tako dramatično, stvari vidi Ursula Münch, direktorica Akademije za političko obrazovanje Tutzing. „Mislim da ne bismo trebali govoriti o podjeli društva na dva jednaka dijela, ali vidim da rubna područja društva postaju sve veća", kaže ova politologinja u izjavi za DW. Pod tim ona misli na one koji „stvarno teže podjelama, koji izražavaju veliko nezadovoljstvo, koji vode prosvjede".

Kao što su trenutno seljaci, ali i Sindikat strojovođa. To su dvije jake interesne skupine koje svojim akcijama mogu paralizirati cijelu zemlju. Za Luckea su prosvjedi seljaka primjer toga da „svatko gleda samo na sebe". „Seljaci su gotovo postigli odustajanje od svih mjera, ali se i dalje bore kako bi progurali sve do posljednjeg zahtjeva."

Nagomilana srdžba

Ursula Münch objašnjava prosvjede seljaka djelomice i njihovim preopterećenjem. S jedne strane financijski, jer su subvencije trebale biti brzo ukinute, „a da ljudi nisu imali mogućnost da se pravovremeno ili istovremeno na to pripreme". Ali, seljaci su se osjećali i zaobiđenima, jer se prije odluke nije s njima i njihovim udrugama razgovaralo. „Osjećaju se gurnuti na rub i da se ne uzima u obzir njihova stvarna važnost."

Tko razgovara sa seljacima često čuje da je i pritisak za provođenje reformi prevelik. Uvijek novi propisi za zaštitu klime i okoliša, kao i za zaštitu životinja. Osobito manja poduzeća navode da im je dano premalo vremena za prilagodbu i da novac koji imaju nije dovoljan za to.

Ishitrene vladine odluke?

Kad je početkom 2023. procurila informacija da vlada namjerava što je prije moguće zabraniti grijanje na loživo ulje i plin te propisati instalaciju toplinskih pumpi, javno zgražanje je bilo veliko. Osobito je povjerenje izgubio ministar gospodarstva Habeck iz Zelenih, popularnost vladajućih stranaka je dramatično pala.

Politologinja Münch kaže: „Do tada su mnogi govorili, to razumijemo, nešto se mora promijeniti. Ali da se to tako brzo odrazilo na vlastiti novčanik, u vlastitom podrumu ili garaži, to je bila promjena zbog koje su mnogi imali osjećaj da država donosi ishitrene odluke."

Profitira AfD

Ipak, u Njemačkoj se nitko ne mora osjećati preopterećenim, kaže politologinja Münch. „Mislim da smo mi zemlja koja ima velike resurse, koja ima financijsku osnovu, mi smo socijalna država." Razumljivo je da su pojedinci bili zabrinuti, ali nema razloga za opći strah, kaže ona.

Ali, mnogi stvari vide drugačije. Stranka koja od toga najviše profitira je Alternativa za Njemačku (AfD). Potpora toj stranci je dalje rasla. U pokrajinama Saskoj, Tiringiji i Brandenburgu, gdje se u rujnu održavaju pokrajinski izbori, AfD je najjača stranka, djelomice s velikom prednošću.

Predstoje li 2024. izbori „srditih građana"?

AfD pojačava polarizaciju. Politologinja Münch upozorava da se ne smije slušati „samo još poruke ekstremista i populista". „Trenutno po mom mišljenju postoji stvarno prijetnja ili određena opasnost, jer kod dijela stanovništva postoji pretpostavka da se lako da instrumentalizirati." Raste broj ljudi koji se „okreću i kažu, nama se priča samo neistina".

Publicist Albrecht von Lucke očekuje da će se u 2024. događati izbori „srditih građana", tim više što se nije na vidiku poboljšanje kod vlade semafor-koalicije. „Njihove svađe će se nastaviti, nezadovoljstvo u zemlji će rasti i dobit ćemo izbore prosvjeda i predrasuda."

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.