Njemačka preuzima inicijativu

Nakon što je njemačka kancelarka 15. srpnja nazočila konferenciji u okviru procesa Brdo-Brijuni u Dubrovniku, danas (28.8.) će zajedno sa ministrom gospodarstva Siegmarom Gabrielom i ministrom vanjskih poslova Frank-Walterom Steinmeierom dočekati u Berlinu šefove država i vlada, ministre vanjskih poslova i ministre gospodarstva Albanije i zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije, među kojima su i članice Europske unije Slovenija i Hrvatska. Upravo je albanski premijer Edi Rama, koji je prije dva mjeseca u Berlinu imao poduži razgovor s kancelarkom Merkel, i koji će u utorak izaći pred novinare zajedno s njemačkom kancelarkom i predsjednikom Europske komisije Jose Manuel Barrosom, bio jedan od inicijatora ove konferencije.

Ulaganja u gospodarstvo

Cilj inicijative, koju je pokrenula njemačka kancelarka Merkel je, kako je priopćio njen glasnogovornik Steffen Seibert, da se u vremenskom razdoblju od sljedećih nekoliko godina, pozabavi otvorenim pitanjima u regiji i pruži nove impulse za njihovo rješavanje. "Pri tome se prije svega radi o podršci i jačanju međusobne suradnje zemalja regije ali i podršci u političkom i gospodarskom približavanju Europi, koje podrazumijeva i jačanje pravnih država. Njemačka stoji iza europske perspektive za zemlje Zapadnog Balkana, za koju je dala svoj pristanak", kaže se u priopćenju Njemačke vlade.

Ministar gospodarstva Siegmar Gabriel otvorit će "ekonomski dio" konferencije, na kojoj će se razmatrati razna ulaganja u gospodarske projekte od regionalnog značaja kao i ulaganja u energetske pojekte, tehnologiju i infrastrukturu. To će biti i tema prvog podijumske rasprave na kojoj će o privrednim projektima i suradnji raspravljati pozvani ministri gospodarstva zemalja Zapadnog Balkana. Na drugom diskusiji će se razmatrati mogućnosti zapošljavanja, podrške srednjem poduzetništvu i mjere koje su potrebne kako bi se privukle investicije u zemlju. U nastavku su mogući razgovori koji se odnose na pojedinačne zemlje, s veleposlanstvima, delegacijama i agencijama za strane investicije. Jedan od partnera Njemačkog ministarstva gospodarstva na konferencije bit će Njemačka industrijska i trgovinska komora (DIHK).

"Mnogobrojna njemačka preduzeća otkrila su ovu regiju i imaju pozitivna iskustva. Zemlje zapadnog Balkana geopolitički igraju središnju ulogu za europske energetske i prometne projekte. Činjenica da mnoge zemlje pojačano preuzimaju europske standarde, nudi njemačkim preduzećima razne mogućnosti suradnje, tako da tvrtke sa zapadnog Balkana postaju sve traženiji partneri. To se odnosi i na ekološku sferu i sferu obnovljivih energija", kaže se u prioćenju njemačkog ministra gospodarstva Siegmara Gabriela, objavljenom prije početka konferencije.

Merkel i Steinmeier dočekuju premijere i šefove diplomacija

Istodobno će ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier pozdraviti ministre vanjskih poslova zemalja regije, nakon čega će početi savjetovanje u vili Borsig u Berlinu.

Za to vrijeme njemačka kancelarka će u svom uredu (na naslovnoj slici) pozdraviti šefove vlada i država zapadnog Balkana Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije, Crne Gore te članice Europske unije Hrvatske, Slovenije i Austrije, nakon čega će s njima biti održana radna sjednica. Europsku uniju će u Berlinu predstavljati predsjednik Europske komisije u odlasku Barroso. Potom će se u okviru radne večere od 18:30 do 20:30 održati plenarna sjednica.

Hrvatsku će na sastanku predsjednika vlada predstavljati predsjednik Vlade Zoran Milanović, prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić na sastanku ministara vanjskih poslova, te ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras na gospodarskoj konferenciji.

Zastupnik njemačkog Bundestaga, Thorsten Frei i Kršćansko-demokratske unije (CDU), član parlamentarne grupe za prevenciju civilnih kriza smatra da je konferencija u Berlinu jako dobra inicijativa njemačke vlade i njemačke kancelarke. "Konferencija, koja se ove godine održava u Berlinu, održavat će se kontinuirano svake godine. Smatram da je to važno jer sam, obilazeći ovoga ljeta mnoge zemlje Balkana primjetio da su neki problemi vrlo slični sa kojima se zemlje susreću na putu evropskih integracija. Naravno da se zemlje različito razvijaju i upravo su, ako pogledate BiH, gdje imamo posla s dva entiteta, izazovi posebno veliki, posebno kada je u pitanju izgradnja države i državnih struktura, koji utječu na sve važnije teme. Dobro je zajednički raditi na strategiji za rješavanje krize i vidjeti gdje je moguća snažnija kooperacija sa Njemačkom na putu u EU“, kaže Frei za Deutsche Welle.

Jači angažman Njemačke nije nerealan

Thorsten Frei smatra da jači angažman Njemačke na zapadnom Balkanu, i pored aktualnih kriza u Ukrajini, na Bliskom istoku i sa IS-om u Iraku, nije nerealan. "Zapadni Balkan i BiH ostaju u našem vidokrugu. Radi se o tome kako da podržati proces transformacije ove zemlje i kako ojačati snage u samoj zemlji. "Njemačka će tu igrati konstruktivnu ulogu“, kaže Thorsten Frei. "Vjerujem da se moramo koncentrirati na to da BiH i dalje razvijamo kao zemlju. Pretpostavka za to je da entiteti snažnije surađuju a ne da se samo radi na osiguravanju vlastite moći i vlasti. Važno je razviti zajedničku viziju za zemlju. Mislim da je to ono što ljude zanima. Nezaposlenost od 30 posto, kakav je balkanski prosjek, je neprihvatljiva. Prosječna primanja građana u BiH su preniska. BiH ima jednu od najnižih stopa gospodarskog rasta u regiji. Stoga se odgovorni političari ne trebaju baviti scenarijima otcjepljenja, već u središte pozornosti trebaju postaviti poboljšanje uvjeta života stanovnika", smatra Thorsten Frei.