'Proširenje EU-a je uspješna priča'

Europska unija je s početnih šest država članica porasla na današnjih 28. Samo u zadnjem desetljeću broj članica se gotovo udvostručio. Danas ona predstavlja zajednicu od preko 500 milijuna građana, zasnovanu na zajedničkim vrijednostima mira, suradnje i napretka: "Sada je gotovo nemoguće zamisliti našu europsku obitelj bez 13 članica koje su nam se pridružile samo u posljednjih 10 godina. I unatoč mnogim bojaznima, sada je svima jasno da se proširenje pokazalo kao uspješna priča", naglasio je Evangelos Venizelos, ministar vanjskih poslova Grčke, zemlje koja trenutno predsjeda EU-om. Povodom desete godišnjice "velikog proširenja" najznačajnije europske institucije ukazuju na politiku proširenja kao na "najučinkovitije oruđe" za jačanje mira i stabilnosti, demokracije, ali i gospodarstva na europskom kontinentu. Istovremeno s uspjehom prethodnih proširenja, službeni Bruxelles naglašava i nužnost nastavka te politike:

"Perspektiva nastavka proširenja na Zapadni Balkan je potvrđena zaključcima Vijeća EU-a iz prošlog prosinca. Ovaj proces je usmjeren na izgradnju mira, stabilnosti i napretka te regije koja je bila teško pogođena ratom. Upravo perspektiva europskog članstva za ove zemlje ima značajnu ulogu u procesu pomirenja u regiji, a dobar primjer za to su nedavni dogovor i dijalog Srbije i Kosova“, izjavio je potpredsjednik Europske komisije Siim Kallas.

Proširenje: uspješna priča, ali s malom podrškom građana EU-a

Kada se govori o proširenju u europskim instituacijama, govori se o globalno jedinstvenom primjeru slobode kretanja građana, najvećoj jedinstvenoj ekonomskoj zoni koja, tako ujedinjena, predstavlja svjetskog izvoznika, ali i investitora. Radi boljeg razumijevanja, navode se i brojke koje pokazuju da je kao posljedica "velikog proširenja" u EU-u od 2002. do 2008. godine otvoreno tri milijuna novih radnih mjesta, da bi se prihod po glavi stanovnika u novim članicama s manje od polovice europskog prosjeka krajem 1990-ih u 2014. trebao popeti na 72 posto primanja u EU-u, ali i da se izvoz Njemačke u nove članice, nakon "velikog proširenja", gotovo udvostručio.

"Proširenje je od EU-a stvorilo globalno uspješnu priču. To možda nije tako očigledno za sve Europljane. Danas u prosjeku 36 posto građana Unije podržava dalje proširenje", ukazao je Siim Kallas. Istovremeno, u Europskom vijeću napominju da ulazak novih članica u EU ne predstavlja samo "ugovorni odnos" između država, već i "ugovor" između građana koji imaju zajedničke obveze:

"Usklađivanje s principima slobode, demokracije, poštivanja ljudskih prava i vladavine prava ključni su zahtjevi koji se postavljaju u Ugovoru. Politički i ekonomski kriteriji iz Kopenhagena takođe moraju biti ispunjeni. Zahtjevi za članstvo u EU-u nisu laki. Oni zahtijevaju vrijeme, posvećenost, rad i političku volju. Sve te reforme su nužne kako bi nove članice bile spremne ne samo za dobrobit koju donosi ulazak u EU, već i za obveze koje idu s tim", poručio je šef grčke diplomacije i predsjedavajući Vijeća ministara EU-a Evangelos Venizelos. Venizelos je u Bruxellesu podsjetio da obilježavanje godišnjice "velikog proširenja" ide paralelno s obilježavanjem godišnjice Solunskog summita iz 2003. godine kada je zemljama Zapadnog Balkana obećana perspektiva europskog članstva, kao i da je 28 zemalja EU-a i 6 balkanskih zemalja na ministarskoj konferenciji održanoj prošlog tjedna, također u Solunu (08/9.05.), obnovilo predanost radu na zajedničkoj europskoj budućnosti.