Vlada prihvatila zakon protiv frakiranja

Ovaj novi zakon u Njemačkoj ne zabranjuje potpuno vađenje plina iz škriljevca uz pomoć takozvanog frakiranja, ali uvjeti su vrlo strogi. To je objavila savezna ministrica za zaštitu okoliša Barbara Hendricks (SPD) predstavljajući vladin prijedlog zakona o frakiranju. Novi zakon bi trebao regulirati ono što je za ministricu već odavno neprihvatljivo stanje. "Sadašnji zakonski propisi dopuštaju frakiranje praktično neograničeno, a to sad mijenjamo uvođenjem jasnih pravila", rekla je ministrica Hendricks.

Nije planirana opća zabrana

Tako će sad biti definirani uvjeti pod kojima će vađenje nafte i plina iz škriljevca tehnološkim postupkom takozvanog frakiranja načelno biti dopušteno. Kod takozvanog nekonvencionalnog frakiranja voda pomiješana s kremenim pijeskom i određenim kemikalijama pod velikim tlakom se ubrizgava u škriljevac. Dodatnim bušenjem škriljevac se razbija tako da oslobodi plin koji se nalazi u njegovim šupljinama, koji onda izlazi na površinu. Kritičari upozoravaju da bi ova tehnologija mogla dovesti do zagađenja podzemnih voda i tla. Zato vladin prijedlog zakona predviđa strogu zabranu frakiranja na osjetljivim područjima.

Zabrana bi jednako vrijedila za vodoopskrbna područja kao i područja zaštićene prirode i područja na kojima se vadi kameni ugljen. Slojevi tla u kojima se nalaze podzemne vode, a koji su na dubinama manjim od 3.000 metara, bit će apsolutni tabu. Ali, komercijalno vađenje plina metodom frakiranja neće biti načelno zabranjeno. Dopušteno će biti osobito pokusno bušenje koje prate znanstvena istraživanja, naglasila je ministrica. "Po mom mišljenju idućih godina će biti jako malen broj probnih bušenja. Ako ih uopće bude, jer ona se moraju odvijati o trošku poduzeća."

Kasnije će jedan odbor stručnjaka provjeravati zahtjeve za komercijalnim frakiranjem. "Mišljenje stručnog odbora neće isključiti daljnje provjere utjecaja na okoliš", zajamčila je savezna ministrica okoliša nastojeći otkloniti sumnje onih koji ne žele da se tako važne odluke prepuste tehnokratskim stručnim odborima.

I vladajuće stranke sumnjičave prema prijedlogu

Ministrica se trudila nadvladati stare prijepore oko toga zakona. Prvi pokušaj reguliranja frakiranja propao je 2013. godine jer prijedlozi tadašnje Savezne vlade nisu, po mišljenju nekih kršćansko-demokratskih zastupnika, pružali dovoljnu zaštitu vode. I kod novog prijedloga zakona ima otpora iz redova vladajućih stranaka. Iz zastupničkog kluba SPD-a u Bundestagu zahtijevaju neka poboljšanja, a brojni zastupnici CDU-a i CSU-a čak prijete odbacivanjem čitavog prijedloga zakona. Oni zahtijevaju promjene glede ophođenja s vodom koja tijekom frakiranja dospije na površinu i određivanje maksimalnog broja bušenja ovisno o geološkoj strukturi.

Organizacijama za zaštitu okoliša i oporbenim strankama je prijedlog zakona previše nedorečen. Pred Kancelarskim uredom su u srijedu demonstrirali brojni protivnici frakiranja zahtijevajući opću zabranu. Po njihovom mišljenju, rizike nekonvencionalnog frakiranja se ne može kontrolirati. Zagađenje tla i podzemnih voda kao i povećanje rizika od potresa za njih su samo vršak ledene sante. Neki saveznoj vladi predbacuju da je popustila pod pritiskom lobista frakiranja. "Frakiranje bi trebalo biti zato dopušteno jer bi neki energetski koncerni željeli time zarađivati novac na štetu ljudi i okoliša", kaže jedan demonstrant.

Aktivisti za zaštitu okoliša zahtijevaju zabranu i pokusnih bušenja u znanstvene svrhe. "To su samo sporedna vrata za Exxon i društvo kako bi tu vrlo rizičnu tehnologiju učinili društveno prihvatljivom, a to nam uopće nije potrebno za energetski zaokret", kaže Christ Methmann iz organizacije za zaštitu okoliša Campact.

Oliver Krischer iz zastupničkog kluba Zelenih predbacio je vladi da je umjesto zakona o zabrani frakiranja potajno napisala "zakon o omogućavanju frakiranja". Time vlada potkopava ciljeve o zaštiti klime koje je sama zacrtala, kaže Kirscher. "Umjesto da nade polažemo u rizičnu tehnologiju frakiranja moramo konačno više investirati u obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost."

Kemijska industrija: ne propustiti šansu

U SAD-u je nekonvencionalno frakiranje dovelo do pada cijena energije. Slično se u Njemačkoj teško može očekivati, iako stručnjaci polaze od toga da bi vađenje plina iz škriljevca i naslaga ugljena moglo pokrivati potrebe za energijom 20 godina. "Da nismo napravili zakon sigurno bi se zainteresirana poduzeća izborila za pravo na frakiranje", kaže ministrica Henrdicks.

Utz Tillmann, direktor Saveza kemijske industrije (VCI) upozorava u razgovoru za DW da bi ovaj zakon mogao potpuno onemogućiti proizvodnju plina u Njemačkoj. "Okvirni uvjeti su tako strogi da se teško može vjerovati da će iz toga moći nastati dobro funkcionirajuća proizvodnja plina." A plin je nužan za svaki ozbiljan koncept zaštite klime, smatra Tillmann, dok se domaća proizvodnja plina već godinama smanjuje. "Kod konvencionalnog frakiranja smo skupili puno iskustava i nikad nismo izazvali nikakvu štetu." To bi saveznu vladu moglo navesti na pozitivan odnos prema frakiranju, smatra Tillmann.

Savezna ministrica okoliša Barbara Hendricks drži da je svojim prijedlogom zakona dobro odvagnula šanse i rizike. Ni ona ne želi načelnu zabranu frakiranja, jer bi ona mogla pasti na sudovima. "U Njemačkoj se ne može neku tehnologiju samo tako paušalno zabraniti." Hoće li ova ministričina tvrdnja doista vrijediti pokazat će zakonodavna procedura u Njemačkom Bundestagu.