Fracking u SAD-u: veliko otrežnjenje

Ovih dana je hladno u Lorainu. Na minus 13 stupnjeva, pod snježnim pokrivačem, ovaj grad na jezeru Erie u saveznoj državi Ohio smješten je usred američkog "pojasa čelika". Od 1895. u Lorainu se kali čelik; visoki dimnjaci se već više od stotinu godina izdižu nad ovim gradom sa 64.000 stanovnika. Tu se nalaze tvornice poznatog proizvođača čelika U.S. Steel. Proteklih godina posao je cvjetao zahvaljujući energetskom bumu u SAD-u. Sada se očekuje otpuštanje više od 600 radnika.

„Nadamo se da je to samo privremena odluka“, izjavio je gradonačelnik Loraina Chase Ritenauer za lokalnu radijsku postaju. Kaže da je U.S. Steel jedan od najvažnijih poslodavaca u regiji i dodaje: „Radi se o 600 ljudi koji više neće moći trošiti svoje visoke plaće u našoj općini.“ Osim toga, pada potražnja za nekretninama, a bit će slabija i prodaja automobila i proizvoda iz regije.

Lista je sve duža

U.S. Steel u Lorainu proizvodi uglavnom čelične cijevi za 'fracking', odnosno za crpljenje nafte i prirodnog plina iz škriljavca hidrualičkim lomljenjem stijena. No, industrija polako smanjuje investicije jer je čitav posao postao nesiguran. Cijena nafte se od prošlog ljeta gotovo prepolovila, a sada iznosi manje od 50 dolara po barelu. Mnoge tvrtke koje se bave frackingom mogu ostvariti dobit samo ako je cijena nafte veća od 70 ili 80 dolara po barelu – već prema tome gdje se buši.

Prije tri mjeseca, dok je cijena bila 80 dolara po barelu, industrija se prvi put ozbiljno zabrinula. Sada su brige postale realnost: koncern Schlumberger, specijaliziran za uslužne djelatnosti koje prate eksploataciju nafte, prošlog je tjedna najavio da će ukinuti 9.000 radnih mjesta. Njegovi konkurenti Halliburton i Baker Hughes još su u studenome najavili fuziju – radi smanjenja troškova. Conoco Phillips će ove godine smanjiti svoje izdatke za nove investicije za petinu, a teksaški naftni koncern WBH Energy je upravo bankrotirao. Slične vijesti stižu skoro svakodnevno.

Marljivi SAD

Osim toga, većina koncerna je u dugovima. 13 posto američkog tržišta visokokamatnih obveznica „teškog“ 1,3 bilijuna dolara čine obveznice u energetskom sektoru. Američka služba za obradu financijskih podataka Dealogic prenosi da vrijednost dugova iznosi 435 milijardi dolara. „Tvrtke neće moći vratiti novac vjerovnicima ako budu manje proizvodile“, kaže Deborah Rogers s instituta Post Carbon i naglašava: „To će potresti i druge firme na tržištu.“

Čini se i da je SAD na gubitku u odmjeravanju snaga sa Saudijskom Arabijom – arapska kraljevina je zajedno sa zemljama OPEC-a odbila smanjiti eksploataciju nafte kako bi se cijene stabilizirale.

Jer, i pored pada svjetske potražnje, samo je SAD i dalje redovno crpio naftu. Eksploatacija sirove nafte je u svijetu sa 75 miliona barela dnevno u 2013. smanjena na 73 miliona barela u 2014. godini - dok je u samom SAD-u porasla za 4 milijuna barela dnevno.

Pad cijena po poznatom obrascu?

Trenutni pad cijena podsjeća na osamdesete godine, kada je cijena sirove nafte između studenoga 1985. i ožujka 1986. pala za 67 posto. I tada se OPEC držao po strani. Bilo je potrebno da prođu dva desetljeća dok se cijena nafte opet nije stabilizirala i dostigla prvobitnu razinu.

Kada će se ovoga puta cijena nafte ponovo stabilizirati, pitanje je na koje čak ni veterani industrije ne mogu dati siguran odgovor. „Konstantno niske cijene će ponovo dovesti tržište u ravnotežu“, piše Andrew Hall iz Astenbeck Capital Managementa, hedge fonda specijaliziranog za vrijednost energije, u jednom pismu upućenom ulagačima. No on dodaje: „Ali nije jasno koliko će ovo potrajati i gdje će biti nova točka ravnoteže.“

Besplatni paket za oporavak konjunkture

Trenutno mnogi promatrači nisku cijenu benzina vide kao besplatni paket za oživljavanje konjunkture, vrijedan više od bilijun dolara – kako je to izračunala firma Citigroup. „Prosječna američka obitelj kupuje oko 1.200 galona benzina godišnje“, kaže Beth Ann Bevino, glavna ekonomistica agencije Standard & Poors. „Sa cijenom benzina koja je za dolar manja nego prošle godine to donosi 1.200 dolara koje takva obitelj može potrošiti na nešto drugo.“

Doduše, potrebno je uzeti u obzir i nezaposlenost. Savezne države u kojima je stopa nezaposlenosti mnogo manja od američkog prosjeka obično su one u kojima se eksploatira energija. „Stopa nezaposlenosti u Sjevernoj Dakoti je manja od tri posto i to je bitno manje od američkog prosjeka od 5,6 posto“, kaže Bovino.

U Lorainu se nadaju da će se potražnja za čelikom u energetskoj branši povećati u drugoj polovici ove godine. „Unatoč tome, stalno razgovaramo i o tome koliko će se poslovanje U.S. Steela morati modificirati i proširiti“, rekao je na radiju gradonačelnik Ritenauer. Tijekom narednih 60 dana sastat će se sindikati i proizvođači čelika kako bi razgovarali o budućnosti tvornice.