Njemačka bliskoistočna politika: kako udovoljiti svima?

Jaz između sukobljenih strana je sve dublji. Tako to barem doživljava Annalena Baerbock. Njemačka ministrica vanjskih poslova je završila svoju treću misiju na Bliskom istoku od rasplamsavanja sukoba početkom listopada.

Ovo putovanje odvelo je njemačku šeficu diplomacije u Izrael, palestinsku Zapadnu obalu Jordana, Ujedinjene Arapske Emirate i Saudijsku Arabiju. Najvažniji ciljevi ovog putovanja: pomoći napaćenom civilnom stanovništvu u Pojasu Gaze i osloboditi taoce iz ruku Hamasovih terorista. Osim toga, ona želi pomoći u izbjegavanju širenja regionalnog požara i, dugoročno gledano, raditi na mogućem mirovnom rješenju.

Za njemačku diplomaciju, cilj je "utjecati na sve strane da se ovaj sukob što prije okonča. I to tako da se zajamči sigurnost Izraela i da se istodobno stvori buduća perspektiva za Palestince". Ovako Hans-Jakob Schindler iz međunarodne organizacije Counter Extremism Project za DW opisuje zadatak berlinskog ministarstva vanjskih poslova.

Baerbock kritizira sve strane

Njemačka vlada ne ostavlja nikakvu sumnju u njemački samoproglašeni „državni interes" Njemačke kad je u pitanju sigurnost Izraela. Uzrok rata bio je "barbarski napad Hamasa" na Izrael, ne ostavlja mjesta sumnji Baerbock.

S druge strane, u Izraelu je osudila sve veće nasilje radikalnih izraelskih doseljenika nad Palestincima na Zapadnoj obali i, u suglasju sa svojim američkim kolegom Antonyjem Blinkenom, zatražila da ne bude "nikakvog protjerivanja iz Gaze, okupacije ili smanjivanja teritorija Gaze."

Njemačka ove godine također povećava humanitarnu pomoć za palestinska područja za dodatnih 38 milijuna eura na 160 milijuna eura.

No ne razumiju baš svi ovo njemačko balansiranje. Palestinski premijer Mohammed Shtaje ogorčeno se požalio na Njemačku: "Podrška Izraelu oružjem potiče ga da nastavi svoju agresiju protiv našeg naroda u Gazi." Početkom godine Njemačka i Izrael dogovorili su isporuku još tri njemačke podmornice.

Čak je i pitanje prekida vatre u Pojasu Gaze osjetljivo za njemačku diplomaciju. "Ako oružje šuti dulje vrijeme, onda to samo koristi teroristima Hamasa, koji tu pauzu mogu iskoristiti za pojačanje", rekao je Michael Roth, član vladajućeg SPD-a i predsjednik vanjskopolitičkog odbora Bundestaga, nedavno za javni servis ZDF.Kancelar Olaf Scholz također je više puta odbacio pozive na prekid vatre. Za njega su u najboljem slučaju “humanitarne stanke” opcija. Važno je da “Izrael uspije poraziti Hamas”.

Katar pruža utočište čelništvu Hamasa

Annalena Baerbock se susrela i s predstavnicima arapskih država poput Saudijske Arabije i Katara. Obje zemlje su utjecajni potencijalni posrednici u sukobu, primjerice kada je u pitanju oslobađanje Hamasovih talaca. To posebno vrijedi za Katar: ovaj emirat nije samo utočište rukovodstvu Hamasa nego i također jedan od najvažnijih financijera ove terorističke skupine.

"U tom smislu, zapravo se Katar niti ne bi trebao podsjećati na to da se zauzme za taoce na pozitivan način", kaže stručnjak za Bliski istok Schindler. Pritom ne treba precijeniti ulogu Njemačke: "Njemačka ovdje ima priliku samo upozoravati i tražiti. Jer mi kao država očito nemamo utjecaj u ovom sukobu koji bi se mogao usporediti s onim koji ima SAD."

Međutim, SAD se u regiji percipira kao jednostrano proizraelski nastrojen. Njemačka se, s druge strane, smatra neutralnijom; to, kako se vjeruje, otvara prostor za njemačku vanjsku politiku.

Pristaša Hamasa Erdogan dolazi u Njemačku

No, taj vanjskopolitički domet mogao bi biti stavljen na kušnju tijekom posjeta turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana Berlinu. Erdogan je teroriste Hamasa nazvao "osloboditeljima". Josef Schuster, predsjednik Središnjeg vijeća Židova u Njemačkoj, rekao je medijskoj kući RND: "Svatko tko, ne samo da negira pravo Izraela na postojanje, nego se protiv toga aktivno bori, ne smije biti partner njemačkoj politici." Međutim, Njemačka želi održati dijalog s ovim kompliciranim partnerom.

Nezaboravan je i prošlogodišnji zajednički nastup palestinskog predsjednika Mahmuda Abbasa i kancelara Scholza u Berlinu, barem u Izraelu. Abbas je optužio Izrael za "holokaust" nad Palestincima. Scholzu se zamjera što nije odmah reagirao. Tek kasnije je osudio Abbasovu usporedbu; ali do tada je vanjskopolitička šteta već bila učinjena.

Što nakon pobjede nad Hamasom?

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu najavio je da će njegova zemlja biti odgovorna za cjelokupnu sigurnost u Pojasu Gaze "na neodređeno vrijeme" nakon akcije protiv Hamasa. Daljnje ciljeve još nije precizirao.

"Jasno je da se mora organizirati novi poredak u Pojasu Gaze za prijelazno razdoblje”, kaže Hans-Jakob Schindler. To bi mogli preuzeti Ujedinjeni narodi ili arapske države. "U tom smislu, naravno, također moramo razgovarati sa što više država u arapskom svijetu i Zaljevu kako bismo vidjeli ima li ovdje dobrovoljaca koji žele i mogu privremeno osigurati pojas Gaze."

Prema Schindlerovom mišljenju, dugoročno gledano, Palestinska samouprava, koju je Hamas istjerao 2007., trebala bi ponovno preuzeti kontrolu nad Pojasom Gaze.

Dugoročni cilj: dvije države

A dalja budućnost? Čak i ako to trenutno potpuno ne dolazi u obzir za njezine izraelske kolege, Baerbock, kao i njezin američki kolega Blinken, navodi rješenje na temelju dvije države kao dugoročni cilj: palestinska uz izraelsku državu, kao što je već dogovoreno na obje strane 1990-ih. Ovo je "jedini održivi model koji može jamčiti trajni mir i sigurnost za Izraelce i Palestince", rekla je Baerbock u Tel Avivu. Ali ondje o tome u ovom trenutku ne žele ni čuti.

"Svakako je jasno", kaže Schindler, "da rješenje s dvije države predstavlja vrlo dalek, vrlo nejasan cilj u ovom trenutku." No, retorički se pita: "Koje drugo rješenje postoji osim rješenja s dvije države?"

U svakom slučaju, nastavak statusa quo bez Hamasa, što je Netanyahu možda imao na umu, "nije održivo rješenje", kaže Schindler. Status quo je već bio "vrlo krhak" prije napada Hamasa na Izrael. Uništenjem terorističke infrastrukture Hamas bi bio oslabljen, ali bi njegova ideologija mogla preživjeti. U tom smislu, ovaj stručnjak za Bliski istok ne vidi drugu opciju nego nastaviti raditi na rješenju s dvije države. To bi trebala učiniti i Njemačka.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu