Erdogan u Njemačkoj: napeto iščekivanje neugodnog gosta

Pred posjet turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana Njemačkoj, planiran za petak 17.11.2023., u zemlji se razvila žustra rasprava o tome kako bi se u predstojećim razgovora trebali postaviti njemački kancelar Olaf Scholz i predsjednik Frank-Walter Steinmeier. Sporne su prije svega Erdoganove izjave o terorističkoj organizaciji Hamas kao oslobodilačkoj organizaciji i indirektno negiranje prava Izraela na postojanje.

U svom tekstu s naslovom „Posjet agitatora" Frankfurter Allgemeine Zeitung napominje da posjeti Recepa Tayyipa Erdogana Njemačkoj nikada nisu bili lišeni napetosti i kontroverzi. On je u prošlosti provocirao njemačku javnost izjavama kako je asimilacija zločin, a otvaranje središnje džamije DITIB-a (Turska islamska zajednica Instituta za vjeru) u Kölnu 2018. je učinio turskim državnim činom na njemačkom tlu. Za očekivati je, piše autor, da će tako biti i u petak (17.11.) kada kancelar Olaf Scholz (SPD) u Berlinu primi turskog predsjednika.

„Nakon Hamasovog terorističkog napada na Izrael 7. listopada, (turski) predsjednik je opisao Hamas kao oslobodilačku organizaciju i stalno pojačavao svoj antiizraelski ton. Nedavno je čak doveo u pitanje pravo na postojanje židovske države, što je predstavljalo odstupanje od njegovog prethodnog stava", navodi FAZ i nastavlja: „Osim toga šef turske uprave za vjeru Diyanet, Ali Erbas, kojeg je postavio Erdogan, sada daje otvorene antisemitske izjave. U vezi s judaizmom on govori o ‚perverznoj vjeri'. U turskom protokolu Erbas je napredovao na 12. mjesto, iznad načelnika Glavnog stožera. On redovno prati Erdogana na putovanjima u inozemstvo."

U tekstu se navodi kako je „do sada DITIB u Njemačkoj pazio da ne reproducira antisemitske izjave svojih nadređenih. Kao i mnoge druge islamske udruge u zemlji, i ova organizacija je šutjela nekoliko dana nakon 7. listopada. Onda je na kraju pod pritiskom vlade DITIB, zajedno s drugima, osudio napad Hamasa kao ‚teroristički'".

No sada je potrebno da se kancelar Scholz sasvim jasno distancira od antiizraelskih i antisemitskih izjava turskog predsjednika i njegovih ljudi, navodi se u tekstu i citira izjava njemačkog političara turskog podrijetla iz redova liberalne stranke (FDP) Erena Güvercina: “Očekujem da će moj kancelar jasno osuditi Erbasove antisemitske tirade, jasno apostrofirati povezanost DITIB-a s turskim državnim strukturama i jasno dati do znanja da će biti posljedica. Stvari se ne mogu nastaviti kao dosada. Njemačka definitivno ima utjecaj", navodi se u tekstu Frankfurter Allgemeine Zeitunga.

I Express iz Kölna napominje da posjeti turskog predsjednika Njemačkoj nikad nisu bili jednostavni, a da će sada njegov otvoreni protuizraelski stav dodatno otežati razgovore s njemačkim državnim vrhom u Berlinu.

„S obzirom na protuizraelski stav Recepa Tayyipa Erdogana, vlada se priprema za teške razgovore tijekom njegova posjeta sljedećeg petka. U trenutnim okolnostima, posjet će biti ‚izazovan‘, rekao je glasnogovornik vlade Steffen Hebestreit. On napominje da je Turska važan faktor u čitavom nizu pitanja. Radi se o napretku u ovim pitanjima. Stoga planovi posjeta ostaju nepromijenjeni. Uvijek iznova imamo teške partnere s kojima se moramo nositi", citira kelnski list.

U prilog tome se navode i stavovi drugih njemačkih političara koji napominju kako je važno "razgovarati s onima koji igraju važnu ulogu u međunarodnim odnosima, čak i kada se ne slažemo s njima”, te kako je "važno zadržati otvorenima diplomatske kanale i ostati u dijalogu”. No istovremeno Expres citira i izjavu šefice Zelenih Ricarde Lang: "Ja očekujem od kancelara (Olafa) Scholza, jednako kao i od predsjednika (Frank-Waltera) Steinmeiera da pronađu jasne riječi i ograde se od neodrživih izjava Erdogana".

Frankfurter Rundschau, međutim, napominje da bi potpuni prekid odnosa s Erdoganom bio opasan. U svom tekstu list citira novinarku u egzilu Cevheri Güven koja napominje da Erdogan u milijunima izbjeglica ima jokera protiv Zapada. “Erdoganov autokratski režim, njegove ucjene s izbjeglicama i njegovo ponašanje protiv članstva u NATO-u nepodnošljivi su za zapadne zemlje”, smatra Güven.

S jedne strane Zapad treba Erdogana u nastojanjima da smanji priliv izbjeglica, ali bi s druge strane „prekid odnosa Turske sa zapadnim zemljama gurnuo zemlju još više prema rusko-kineskom paktu", napominje Güven. Stoga ona smatra da je „razumnije vršiti pritisak na Erdoganov režim, ali u isto vrijeme valja Tursku zadržati u Zapadnom savezu”, piše Frankfurter Rundschau.

Priredio: Zoran Arbutina

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu