Nijemci sve nezadovoljniji prometom u gradovima

Ako hoćete vidjeti da stvari mogu funkcionirati kako treba, onda trebate ući u tramvaj u Dresdenu. Svakog dana dvanaest tramvajskih linija na 209 kilometara pruga vijugaju kroz gustu uličnu mrežu toga grada na istoku Njemačke.
„Koristim tramvaj za sve u gradu – i za posao i u slobodno vrijeme“, kaže Sebastian Dieter iz Dresdena. Taj 43-godišnji konobar ide na posao do centra tramvajem pet puta tjedno. „Vrlo su točni, a i ulagalo se posljednjih desetljeća“, kaže on.

Dresden je najbolji

Javni prijevoz u Dresdenu je na prvom mjestu među većim njemačkim gradovima, pokazuje najnovije istraživanje koje provodi njemački automobilski klub ADAC. U Dresdenu su, kako kažu ispitanici, posebno zadovoljni zbog toga što ne moraju daleko ići kad presjedaju, zbog čestih postaja, kao i dobrih informacija o gradskom prijevozu. Kako navode iz ADAC-a, grad su dobro ocijenili i oni koji ne koriste javni prijevoz, već vlastiti automobil – i tu je Dresden na prvom mjestu, isto kao i u posljednjem reprezentativnom online-istraživanju ADAC-a iz 2017. godine.

Dobar sustav parkiranja, dobra signalizacija i dobri uvjeti na ulicama presudni su za vozače. „Ako morate autom, znate da ima malo gužvi za tako veliki grad“, kaže Sebastian Dieter. ADAC naglašava da je kvaliteta urbane mobilnosti važan čimbenik kada se ocjenjuje kvalitetu života, potencijal turizma i ekonomsku atraktivnost nekoga grada.

Köln i Duisburg na dnu

Po toj računici, iza Dresdena slijede Leipzig, pa München i Nürnberg. A na dnu liste su Essen, Stuttgart, Köln i Duisburg. Kako navode iz ADAC-a, tamo vozačima posebno smeta način naplate parkiranja u gradskim centrima. Na pitanje koliko pouzdano stižu do odredišta u planiranom roku, također odgovaraju uglavnom negativno.

Što se tiče biciklista, za njih je najvažnija mreža biciklističkih staza i sigurnost na ulicama. I oni gradove s dna liste uglavnom kritiziraju, a osobito im je problematičan promet na križanjima.

Ono što posebno upada u oči jesu vrlo negativne ocjene koje vozači, biciklisti i pješaci daju onima koji voze električne romobile. „Iako postoje zone zabranjene za elektro-romobile, oni to često krše“ kaže Sebastian Dieter iz Dresdena. „Voze po cijelom gradu na svojim romobilima. To je opasno.“

Vozači automobila i pješaci u velikoj mjeri negativno ocjenjuju i ponašanje biciklista. Sve u svemu, vozači, korisnici javnog prijevoza, biciklisti i pješaci znatno nezadovoljniji su svojom mobilnošću nego 2017.

Nezadovoljstvo raste

To se može objasniti s dva čimbenika, kaže Meike Jipp iz Njemačkog centra DLR: nedostatak kvalificiranih radnika teško pogađa javni prijevoz – a time i putnike i njihove živce. Po mišljenju Jipp, na mobilnost u cjelini još uvijek utječu posljedice pandemije korone: „Tijekom pandemije ulice i prijevozna sredstva bili su puno prazniji“, kaže ona. „Sada mnogi ljudi subjektivno doživljavaju da je došlo do pogoršanja, a to je zapravo samo povratak na prošlo stanje.“

Pored toga, i količina prometa igra ulogu u općem padu zadovoljstva. Ionako veliki broj automobila u gradovima u posljednje vrijeme dodatno se povećao zbog imigracije u velike gradove. To dovodi do preopterećenja lokalnih sustava prijevoza, što se ogleda u prometnim gužvama na ulicama, dužem vremenu putovanja, punim autobusima i vlakovima, i preopterećenim biciklističkim stazama.

Što gradovi mogu učiniti?

Njemački automobilski klub ADAC preporučuje da gradovi iskoriste nalaze iz istraživanja i pozabave se onim što se posebno kritizira, a sve u interesu korisnika. S obzirom na to da je parkiranje ključni čimbenik u urbanoj mobilnosti, općine bi trebale organizirati efikasno upravljanje parkirališnim prostorom kako bi osigurale pristup automobilima za stanovnike, putnike i posjetitelje.

„Promovirajte prelazak na javni prijevoz kroz P+R sustave prilagođene korisniku“, kaže predsjednik sektora za transport u ADAC Gerhard Hillebrand. „Tzv. stanice mobilnosti na transportnim čvorištima povećavaju vidljivost različitih ponuda mobilnosti“, dodaje on. A ima na kraju i savjet za planere prometa: „Razmotrite sve vrste prometa i u planiranje uključite sve relevantne organe, odnosno sve one kojih se to tiče. S obzirom na povećanje broja biciklista, gradovi bi također trebali osigurati i bolju mrežu biciklističkih staza.“

Philipp Wundersee, WDR