Nijemci dugoročno Ukrajinu vide i u NATO-u
3. veljače 2023
24. veljače će proći već čitava godina rata u Ukrajini. U njemu je živote već izgubilo na desetke tisuća vojnika, a u ruskim napadima je poginulo i mnoštvo civila. Prema podacima UNHCR-a, poginulo je najmanje 7.110 osoba, a preko njih 11.000 je ranjeno, a među žrtvama je i na stotine djece. Ali to su tek službeno potvrđene brojke, a uopće nema točnih podataka o broju žrtava s druge strane bojišnice u Donbasu.
Taj ruski napad na Ukrajinu i njegove posljedice su i dalje glavna tema u Njemačkoj, a i ovdašnji građani su veoma zabrinuti. To pokazuje i najnovije istraživanje javnog mnijenja „Deutschlandtrend“ kojeg je za postaju ARD proveo institut „Infratest-dimap“ od 30. siječnja do 1. veljače, ispitavši reprezentativni uzorak 1.328 stanovnika Njemačke s pravom glasa.
Iako je neposredno nakon izbijanja rata uzbuđenje bilo još veće, 82 posto upitanih je i dalje zabrinuto za stanovništvo Ukrajine. Istovremeno, zabrinuti su i za sigurnost Njemačke i Europe: tri od pet upitanih se boji kako bi se „ruski napadi mogli proširiti na druge susjedne države“. Isto toliko iz strahuje kako bi „Njemačka mogla biti direktno uvučena u rat“, a još više njih – 68% upitanih je zabrinuto kako će taj rat „imati negativne posljedice za gospodarski razvoj Njemačke“.
Sad i tenkovi za Ukrajinu
Njemačka pruža novčanu, humanitarnu i vojnu podršku Ukrajini. Trećina upitanih građana Njemačke i dalje je „zadovoljna“ politikom njemačke vlade prema Ukrajini, dok je šest od deset ispitanika nezadovoljno – bilo da misle kako treba još veća pomoć, bilo da se već sad pomaže previše.
Kod odluke vlade kancelara Olafa Scholza Ukrajini isporučiti i tenkove Leopard 2 koje gotovo od početka rata traži vlada u Kijevu, 52% upitanih smatra da ta odluka „nije bila greška“, ali i 39% njih smatra to pogrešnim korakom. No u svim tim pitanjima je velika razlika i po stranačkoj naklonosti i po mjestu stanovanja.
Jer za već 55% stanovnika bivše socijalističke Istočne Njemačke njemačka vojna pomoć Ukrajini „ide predaleko“, što misli tek 30% zapadnih Nijemaca, dok njih 48% vojnu pomoć smatra „primjerenom“. Kod stranačke naklonosti, daleko najveća podrška odluci poslati i tenkove Ukrajini je među biračima Zelenih – njih 86% smatra da to „nije bila greška“. Čak i u vladajućoj koaliciji, to smatra tek 43% birača Liberala, a najmanje podrške je među biračima AfD-a, 14%.
Što je s diplomacijom?
No ukupno uzevši, u prošlom istraživanju početkom siječnja je 25% upitanih bilo mišljenja kako vojna pomoć „nije dovoljno velika“, to sad misli još tek 15% upitanih dok njih 35% misli kako vojna pomoć „ide predaleko“ što je za čak 11% više nego u prethodnom ispitivanju.
Nema bitnih promjena niti u podršci gospodarskim sankcijama protiv Rusije, ali znatno više ispitanih je mišljenja kako su zanemareni diplomatski napori: njih 58% - 6% više nego u siječnju, smatra kako bi političari „trebali učiniti više" kako bi se zaustavio rat.
Iako vlada Kijeva želi što skoriji pristup Ukrajine i u EU i u NATO, većina upitanih građana Njemačke (58%) i dalje podržava članstvo u Uniji, ali to je 5% manje nego što je bilo u ispitivanju prošlog ožujka neposredno nakon ruskog napada. Dugoročno, 51% upitanih Ukrajinu vide i u NATO-u, dok je u doba ruske okupacije Krima 2014. većina građana isključivala tu mogućnost.
Jesmo li mi sposobni za obranu?
Njemačka je članica NATO-a još od 1955. godine i barem po broju stanovnika i površini je jedna od najvećih od 30 zemalja tog vojnog saveza. No rat u Ukrajini je i u Njemačkoj pažnju javnosti usmjerio na bitne nedostatke vlastitih oružanih snaga.
Prema ovom ispitivanju „Deutschlandtrenda“, još samo trećina upitanih „ima povjerenja“ u Bundeswehr, u rujnu 2020. je to bilo 59%. Jer na vidjelo je došlo i u kojoj mjeri je oprema njemačke vojske upotrebljiva – samo njih 8% misli kako je njemačka vojska „primjereno opremljena“. Samo njih 38% vjeruje kako bi njemačka vojska i saveznici u NATO-u bili u stanju „odbiti mogući napad na teritorij NATO-a“, a građani ne smatraju kako je oružje i oprema jedini problem: tek 60% upitanih smatra kako njemačka vojska provodi „adekvatne mjere“ u problemu pripadnika ekstremne desnice u njenim redovima.
Dobar dojam novog ministra obrane
No isto tako je novi njemački ministar obrane, socijaldemokrata Boris Pistorius na javnost ostavio dobar dojam kako bi ipak bio u stanju suočiti se i s tako velikim izazovima: on se s 38% „zadovoljnih“ uspeo na četvrto mjesto među najpopularnijim političarima, a ispred njega su još samo političari stranke Zelenih, ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock (48%) i ministar gospodarstva Robert Habeck (47%), kao i socijaldemokratski kancelar Olaf Scholz (40%).
Utoliko bi i po uobičajenom pitanju ovih ispitivanja, što bi bilo kad bi sljedeće nedjelje bili parlamentarni izbori, ova vladajuća koalicija zadržala podršku. Doduše najveći broj glasova i usprkos blagim gubicima bi dobili kršćanski demokrati (27%), ali socijaldemokrati bi s osvojenih 20% (+ 2%) opet bili veća frakcija Bundestaga nego Zeleni (18%, - 1%). Liberali bi osvojili 7% (+1%), a četvrta stranka po veličini bi bio AfD (15%, bez promjene). Stranka Ljevice bi osvojila samo 4% (-1%) što joj više ne bi bilo dovoljno prijeći prag.
Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu