Što čeka novog ministra obrane Pistoriusa?

Christine Lambrecht je dala ostavku u ponedjeljak (16.1.) nakon što se tjednima nalazila na udaru kritika. U igri za njezinog nasljednika bilo je nekoliko imena, no nitko nije računao sa 62-godišnjim Borisom Pistoriusom, socijaldemokratskim ministrom unutarnjih poslova savezne pokrajine Donje Saske. Nakon napisa u medijima, tu je kadrovsku odluku potvrdio i glasnogovornik savezne vlade Steffen Hebestreit. 

Kancelar Olaf Scholz je novog ministra obrane nazvao „izuzetnim političarem“. I rekao: „Pistorius je krajnje iskusan političar, oproban u upravi, već godinama angažiran u sigurnosnoj politici i sa svojim sposobnostima i velikim srcem prava osoba za provedbu velike promjene u Bundeswehru.“

62-godišnji Pistorius je od 2013. godine ministar unutarnjih poslova i sporta u saveznoj pokrajini Donjoj Saskoj. Prije nekoliko mjeseci počeo je njegov treći mandat. Ovaj pravnik se smatra vrlo dobro umreženim u Socijaldemokratskoj stranci Njemačke (SPD) i sposobnim za tešku dužnost poput ove ministra obrane.

Koalicijski partneri liberali i zeleni su pozdravili njegovo imenovanje, no iz redova kršćansko-demokratske oporbe čuju se kritike. „Ponovo ne igraju ulogu kompetencija i iskustvo s Bundeswehrom“, prigovorio je Johann Wadephul, zamjenik predsjednika parlamentarne frakcije stranaka Unije. Prema njegovom mišljenju, kancelar Scholz je uspio iznenaditi, ali to „na žalost nije bilo dobro iznenađenje“. Wadephul je naglasio da će Klub zastupnika CDU/CSU-a u Bundestagu surađivati s novim ministrom, ali da će istovremeno kritički pratiti njegov rad.

Lambrecht: godina promašaja i loših poteza

Godina na na dužnosti ministrice Christine Lambrecht bila je sastavljena od promašaja i loših poteza. Sve je počelo tako što je poslije imenovanja odmah otišla na odmor umjesto da počne s poslom. Ali i poslije odmora nije bilo bolje. Stalno je u javnim nastupima bilo očito do koje mjere je skromno njezino stručno znanje. Svejedno radilo se o činovima u vojsci, vojnim formacija ili funkciji vojne opreme.

Prilikom posjeta njemačkim postrojbama u Maliju nosila je pancirku, a na nogama – štikle. Za uskrsne blagdane pojavila se fotografija njezinog odraslog sina u helikopteru Bundeswehra. Lambrecht je na kritiku uzvratila: „Kao ministrica sam u situaciji da imam vrlo malo vremena za svoj privatni život i za svog sina.” To je bio njezin odgovor na primjedbu da je sa sobom povela sina na službeni put na sjever Njemačke, da bi potom s njim produžila na more. Video koji se pojavio u vrijeme novogodišnje proslave također je naišao na kritiku. Ministrica se osvrtala na godinu koja je prošla, a u pozadini su ljudi slavili, bacali petarde, ispaljivali rakete. Ministrica je govorila o ratu koji divlja usred Europe i o tome da je imala „puno, puno susreta sa sjajnim ljudima”, što se jedva razumjelo s obzirom na buku oko nje. Mnogi su taj nastup doživjeli kao potpuno neprimjeren i zapitali se kako to da iskusna političarka sebi dozvoljava takve promašaje.

Stara oprema, premalo streljiva i osoblja

Njezinog nasljednika Pistoriusa čekaju puno posla i teške odluke. Prošlog vikenda su njemačke novine Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung (FAS) objavile intervju s Evom Högl. Ova socijaldemokratska političarka je nedvosmisleno dala na znanje gdje vidi izazov za Bundeswehr. Za nju su to kriza nabave, nedostajuća strukturna reforma i veliki kadrovski problem. Kancelar Olaf Scholz je poslije ruskog napada na Ukrajinu obećao njemačkoj vojsci 100 milijardi eura. Högl je rekla da do sada vojnici nisu osjetili da je nešto od te velike svote stiglo do njih. Högl je više puta predlagala načine za ubrzanje procedure nabave za vojsku. U prosincu je od Ministarstva obrane tražila da parlamentu dostavlja mjesečne izvještaje o trošenju odobrene svote. Do sada nije dobila odgovor.

100 milijardi eura nije dovoljno

U vojsci postoje velika očekivanja otkako je obećana posebna svota, smatra Högl u intervjuu. „Oni sada moraju osjetiti da je nešto od tih sredstava stiglo i do njih“, rekla je ona, ali je i pojasnila: „Od stručnjaka i u postrojbama čujem da je potrebno 300 milijardi eura da bi se nešto bitno promijenilo u Bundeswehru. Čini mi se da to nije tek tako rečeno."

Samo za nabavu streljiva potrebno je 20 milijardi. Nove fregate, tenkovi i zrakoplovi F-35 koštaju isto tako milijarde i milijarde. Osim toga, tu su i kadrovski troškovi, investicije u digitalizaciju i infrastrukturu. „Ima beskonačno puno stvari koje se moraju popraviti ili ponovo nabaviti. Sada brza interventna postrojba u NATO-u ima oklopna vozila Marder koja su stara 50 godina, to pokazuje kolika je potreba za modernizacijom", rekla je ona.

Kancelar odlučuje

Christine Lambrecht je dospjela na stranice novina i u prosincu s debaklom oko oklopnog vozila „Puma": na jednoj vježbi se svih 18 oklopnih vozila pokvarilo. Ministrica je obustavila kupovinu dodatnih oklopnih vozila tog tipa i njihovo angažiranje u sklopu postrojbi za brze intervencije. Ispostavilo se da je ta reakcija bila prebrza, jer je analiza pokazala da se radilo o manjim i srednjim kvarovima. 17 tih oklopnih vozila je u međuvrijemenu popravljeno.

Novi ministar obrane mora smiriti situaciju, usmjeriti vojsku na kurs koliko je moguće i administrativno provesti to što je kabinet kancelara Scholza odlučio. Ionako su velike odluke stvar šefa. Tako je bilo i s produžavanjem njemačkog sudjelovanja u američkom nuklearnom vojnom programu s višenamjenskim borbenim zrakoplovom F-35, kao i s hitnom inicijativom za njemačku i europsku proturaketnu obranu s izraelskim proturaketnim sustavom Arrow-3.

„Leopard 2" za Ukrajinu?

Nije drukčije ni u raspravi o njemačkim tenkovima. Kancelar koči i ne želi da ga požuruju. On kaže da se sve odluke najprije suglašavaju s „prijateljima i saveznicima", to je ponovio i prošlog petka na konferenciji za medije. „Taj ću princip zadržati“, naglasio je Scholz. „Neće se dogoditi da uzbuđene izjave i brzo iznesena mišljenja u Njemačkoj ili potreba da se svakih deset minuta nešto kaže, dovedu do toga da mi tako ozbiljne stvari kao što su rat i mir i sigurnost zemlje i Europe, samo tako istresemo iz rukava.”

Treba podsjetiti da njemački proizvođač tenka „Leopard", Rheinmetall, upozorava da bi od odluke do prve isporuke moglo proći i godinu dana, pa Ukrajina ne može očekivati tenkove prije 2024. „Čak i kad bi sutra pala odluka da mi svoje tenkove 'Leopard' smijemo poslati u Kijev, isporuka bi trajala do početka iduće godine", rekao je šef Uprave koncerna Rheonmetall Armin Papperger u razgovoru za njemačke medije.

Čega se Bundeswehr još može odreći?

To znači, koliko god u Njemačkoj i Europi diskutirali o isporuci tenkova „Leopard 2", Scholz ostaje pri svome: „Među oružjem koje smo isporučili nalazi se vrlo djelotvorno i efikasno oružje. U njega pripadaju i samohodne haubice koje supstancijalno doprinose obrani Ukrajine, u njega pripada i višecjevni bacač raketa MARS, koji smo isporučili poslije dogovora koji sam postigao s Velikom Britanijom i Sjedinjenim Američkim Državama." Scholz je dodao da većina građana smatra da su smjernice vlade o isporuci oružja ispravne. Högl kao povjerenica Bundestaga za Bundeswehr slijedi taj kurs, ali njemačku suzdržanost obrazlaže i interesima Bundeswehra. „Tenkovi 'Leopard 2' bi sigurno presudno pomogli Ukrajini. Ali mora se procijeniti može li se Bundeswehr njih zaista odreći. Crvena crta za Bundeswehr je vlastita borbena spremnost. Upravo sada, kada dajemo vodeću postrojbu brzih interventnih trupa NATO-a, moramo dobro paziti na tu crvenu crtu." Ona je dodala da je apsolutno ispravno podržavati Ukrajinu, ali to je veliko opterećenje za Bundeswehr jer ni sam nema dovoljno materijala da bi bio spreman za intervencije „i u obrani zemlje i u međunarodnom kriznom menadžmentu“.

Ministri obrane sastaju se u Ramsteinu

Upitno je hoće li Njemačka ostati na toj liniji, ako se uzme u obzir međunarodna rasprava o tenkovima. Ministri obrane Sjevernoatlantskog saveza okupit će se 20. siječanja u američkoj vojnoj bazi Ramstein na jugozapadu Njemačke, kako bi razgovarali o dodatnim isporukama oružja Ukrajini. Velika Britanija namjerava poslati Ukrajini 14 tenkova tipa „Challenger 2". Poljska želi isporuči tenkove tipa „Leopard", Finska je također za to. S obzirom na to da su ti tenkovi razvijeni i proizvedeni u Njemačkoj, njemačka vlada mora izričito pristati na ustupanje proizvoda njemačke vojne industrije trećoj strani. Šef Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD) Lars Klingbeil je za Drugi program njemačke televizije (ZFD) rekao da će iz Ramsteina Ukrajini biti poslan jasan signal podrške. Na pitanje o „Leopardu", on je rekao da ne postoje „crvene crte”, ali i da Njemačka može isporučiti samo stvari koje zaista i jesu tu.