Ni Talijani više nisu što su nekoć bili…

Već sami sastojci otvaraju apetit: maslinovo ulje, svježe povrće, riba, svježa tjestenina, relativno malo mesa i naravno – vino. Mediteranska kuhinja godinama je vrijedila kao pojam zdravog načina prehrane kojim se umanjuje rizik srčanih oboljenja i debljanja, dok su primjerice dijabetičari (tipa 2) ovom kuhinjom čak mogli smanjiti visinu šećera u krvi. Najnovija istraživanja obavljena na španjolskom sveučilištu u Navarri potvrdila su ova stara znanja, ali i donijela neka nova. Primjerice, mediteranskom kuhinjom se jača i rad mozga tako da se ona preporuča i pacijentima oboljelim od demencije. Isto tako, tko želi spriječiti pojavu ove bolesti u starosti, njemu se preporuča da se već u mlađim danima hrani radije ribom i špagetima nego hranom lišenom masnoća – kako se donedavno mislilo.

Druga vremena, drugi običaji, drugi način prehrane

Iako su Talijani zapravo prvi narod na koji se pomisli kada je riječ o mediteranskoj kuhinji, nekako u zadnje vrijeme, kako se čini, nisu ni oni više što su nekoć bili. Naime, način prehrane suvremenih Talijana (prije svega mlađe generacije) sve se manje razlikuje od načina ishrane ostalih stanovnika industrijskih zemalja.

Nekoć su Talijani primjerice bili nacija poznata po trosatnoj podnevnoj pauzi. Žene su kuhale svakog dana svježe, zdrave obroke, a nakon objeda slijedila je u pravilu – siesta. „Nekoć bilo, sad se spominjalo…“ Način ishrane se promijenio jer se promijenio način života. Moderni čovjek živi pod stalnim pritiskom, i Talijani su u stalnoj žurbi, nemaju više vremena otići kući na ručak. Vrlo često nemamo vremena pojesti objed u miru, već na brzinu, na stojećki ili uz kompjutor“, kaže Giulio Marchesini, profesor nutricistike i voditelj odsjeka za izučavanje bolesti prouzrokovanih prehranom na Sveučilišnoj klinici u Bologni. On dodaje kako Talijani sve više posežu za gotovim, industrijskim objedima.

Nema više uzora

Italija trenutno prolazi kroz fazu koju karakterizira gotovo epidemijsko širenje debljanja kao i pojava dijabetesa tipa 2. „Osim toga, mi se nalazimo na samom vrhu ljestvice europskih zemalja kada su u pitanju djeca s prekomjernom težinom. I to je stvarno zabrinjavajuće, budući da djeca koja u djetinjstvu već počinju naginjati prekomjernoj težini, nju zadržavaju i kao odrasli. To je 100 posto tako“, kaže Marchesini.

Doduše većina Talijana i danas konzumira mnogo maslinovog ulja, tjestenine i povrća, no malo tko danas poznaje pravi, zdravi omjer u kojem ove namirnice treba kombinirati kako bi bile zdrave. Osim toga, Talijani svakodnevno u velikoj mjeri konzumiraju i sir, šunku i salame. Na sjeveru zemlje se sve više jede i meso, posebno svinjsko meso i govedina – što prije također nije bio slučaj.

Zdravstvene prednosti

Istraživanja posljednjih deset godina su jasno pokazala kako mediteranska kuhinja nije samo zdrava sama po sebi već da ona sprječava i stvaranje mnogih bolesti. To su primjerice Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest, srčana oboljenja pa čak i stvaranje karcinoma. Mediteranska kuhinja snižava i razinu šećera u krvi. No, ono što je stručnjake posebno iznenadilo je i činjenica da se ovim načinom prehrane brže i lakše skidaju suvišni kilogrami nego što je to slučaj s raznim dijetama u kojima je broj kalorija snižen na minimum.

Osim ovih zdravstvenih, Marchesini spominje i ekološku vrijednost ove kuhinje, budući da ona koristi manje mesa. Stoga on i njegovi kolege čine sve kako bi mediteransku kuhinju, odnosno, kako on kaže – „mediteranski model“ ponovno vratili na mjesto gdje je nekoć bio. „Mi naše pacijente ne šaljemo više kući samo s propisanom dijetom, već im pružamo i savjete po pitanju zdravog načina ishrane. Osim toga, i naši sportski treneri kao i psiholozi pomažu im kako bi promijenili način života uopće“, kaže Marchesini.

On sam što se tiče prehrane, svojim pacijentima u svakom slučaju može poslužiti kao primjer – on jede mnogo povrća i voća i svakog dana na posao dolazi biciklom. „Bez obzira kakvo je vrijeme…“, kaže Marchesini s osmjehom.