Ni šeike nije zaobišla financijska kriza
9. prosinca 2008
"Party je gotov", naslovio je svoj članak prošli tjedan ne bez zlobe "Sunday Times". I njemački tjednik "Der Spiegel" pod naslovom "Kriza liječi šeike od megalomanije" izvještava o obustavi gradnje superluksuznog hotela, čiji je jedan od financijera američki građevinski poduzetnik Donald Trump, na umjetnom otoku u obliku palme u Dubaiju. I državno građevinsko poduzeće Nakheel otpustilo je 500 radnika, a Vlada emirata je zbog drastičnog pada potražnje najavila smanjivanje ulaganja u građevinarstvo.
Višestruke zarade na tržištu nekretnina
Inače, sve velebne građevine u Dubaiju uglavnom su financirane pomoću tzv. "Quick-Flipa": razni špekulanti su uplaćivali pet do deset posto cijene već uoči početka gradnje da bi odmah potom tražili kupca za nekretninu koji bi, naravno, platio više. Vlasništvo je prelazilo iz ruke u ruku, a zarade koje su tim poslovima postizane bile su basnoslovne: tko je primjerice 2003. godine za jednu vilu platio pola milijuna eura, ovoga ju je ljeta mogao prodati za tri milijuna. No, od listopada su cijene drastično pale. Ista ta vila trenutno ne vrijedi više od dva milijuna eura.
Monumentalni projekt usred pustinje
Luksuzni neboderi u Dubaiju izrasli su kao gljive poslije kiše zahvaljujući dolarima od nafte. Ne prvenstveno onima koji su zarađeni u tom malom emiratu, nego prije svega milijardama iz susjednog Abu Dabija, Rijada i drugih područja na Perzijskom zaljevu. Jer, za razliku od tih mjesta, Dubai je nudio viziju u koju su bogati Arapi vrlo rado investirali: moderni bankarski, turistički i trgovački centar koji se slobodno može mjeriti sa sličnim bogataškim oazama u svijetu. Sve tu odiše rasipničkim luksuzom: umjetno nasipani građevinski tereni u moru, klimatizirani bazeni, skijališta i klizališta usred pustinje. Iz malog grada s 1,6 milijuna stanovnika i s jednom zračnom i pomorskom lukom te nekoliko hotela s pet zvjezdica nastao je monumentalni projekt jedinstven u svijetu.
Emirat Dubai u dugovima
No, dok su sve donedavno banke velikodušno bile spremne kreditirati 90 posto cijene kupljene nekretnine, sada su odjednom postale znatno opreznije, pa traže uplaćivanje najmanje 50 posto vrijednosti nekretnine u gotovini, piše njemački "Der Spiegel". I sam emirat je očito duboko zagreznuo u financijsku krizu. Prije nekih dva tjedna šahov povjerenik Mohammed al-Abbar je izvjestio da je Vlada zadužena s 10 milijardi dolara, a poduzeća koja su pod njezinom kontrolom za još 70 milijardi. No, on je istovremeno naglasio da emirat još uvijek posjeduje imovinu u vrijednosti od 350 milijardi dolara.
Prilika za raščišćavanje kaotičnih odnosa?
Njemački tjednik smatra da bi ova kriza mogla biti i korisna za Dubai kako bi napokon raščistio odnose na svom kaotičnom tržištu nekretnina. Jer, on ima šanse zadržati svoju atraktivnost i nakon izlaska iz krize. Dubai zajedno sa još šest emirata čini državu Ujedinjeni Arapski Emirati, u kojem je Dubai važan uslužni centar: preko njega zemlje poput Iraka, Irana ili Saudijske Arabije još uvijek odvijaju većinu financijskih poslova. Osim toga, globalna kriza nije toliko pogodila bogate Arape koji i te kako dobro žive od prodaje nafte. Samo emirat Abu Dhabi raspolaže izvorima crnog zlata koji su veći od ruskih.(ajg)