Nervoza Beograda i Prištine

Kada su se posljednji put, 8. rujna 2013. u Bruxellesu, sastali premijeri Srbije i Kosova, plan je bio da se u danima koji slijede intenzivno radi na organizaciji lokalnih izbora na Kosovu i da se sljedeća runda dijaloga održi tek poslije 3. studenoga. Ti izbori, koji su dogovoreni Briselskim sporazumom, i na planiranju kojih su radili ne samo najviši dužnosnici Srbije, Kosova i Europske unije, već i timovi stručnjaka, pokazali su se kao još jedan kamen spoticanja u srpsko-albanskim odnosima. Sam početak izborne kampanje, odnosno zabrana kosovskih vlasti premijeru Srbije da uđe na Kosovo i pozove Srbe da izađu na lokalne izbore, izazvala je novu napetost u odnosima Beograda i Prištine, ali i na relaciji Beograd - Bruxelles. Premijer Srbije Ivica Dačić optužio je kosovsku stranu za opstrukciju Briselskog dogovora i upozorio na moguće povlačenje iz dijaloga u kojemu posreduje EU: „Neću dozvoliti da me itko ponižava. Neka traže drugoga za pregovore. Nadam se da ovo neće biti moj posljednji odlazak u Bruxelles na dijalog, a i ako bude tako neće mi baš nedostajati“, izjavio je Dačić nakon što je dobio poziv za „izvanrednu“ rundu dijaloga koja bi se trebala održati 7. listopada.

Nesporazum ili zabrana?

Pored premijera Dačića i predsjednik Srbije Tomislav Nikolić i prvi potpredsjednik Vlade Aleksandar Vučić planirali su posjet Kosovu idućih dana. Službeni Beograd očekuje da će uz pomoć Europske unije uspjeti promijeniti odluku kosovskih vlasti ili će, u suprotnom, odlučivati hoće li sudjelovati u izborima, odnosno jesu li oni legalni pod danim okolnostima.

Istovremeno iz Prištine su dolazile oprečne informacije, počevši od toga da je u pitanju „nesporazum“ i da je samo premijeru Srbije zabranjen ulazak na Kosovo, do toga da se zabrana odnosi na „sve srpske dužnosnike tijekom izborne kampanje na Kosovu.“

Zamjenik ministra vanjskih poslova u Vladi Kosova, Petrit Selimi objasnio je da su u pitanju procedure koje Priština od ranije provodi kada su u pitanju posjeti srpskih dužnosnika, ali i dodao da neće biti dopušteno da itko od dužnosnika Srbije „u bilo kojem smislu drži partijske ili političke govore na teritoriji susjedne države“.

Izbori na Kosovu kao prekretnica

Sa svoje strane službeni Bruxelles se još nije oglasio povodom novonastalih napetosti. Šefica diplomacije Unije Catherine Ashton, koja je u više navrata u prvi plan isticala nužnost „što bolje organizacije i što većeg odaziva“ na izborima zakazanim za 3. studenoga, odmah je pozvala oba premijera na još jednu radnu večeru u Bruxelles. Izvori u Bruxellesu navode da će Ashton od obje strane tražiti kompromis i spuštanje tenzija u cilju uspjeha izbora koje je EU okarakterizirao kao „prekretnicu“ kako na Kosovu tako i u odnosima Beograda i Prištine.

Specijalni predstavnik Europske unije na Kosovu, Samuel Žbogar, ocijenio je da je zatezanje odnosa Beograda i Prištine rezultat „nervoze na obje strane“. Žbogar smatra da je odluka o zabrani posjeta srpskih dužnosnika Kosovu tijekom izborne kampanje „pretjerana“ i da se mora naći rješenje.