Dogovor je tu, no kako ga primijeniti?

Iako je dogovor između Beograda i Prištine o budućim odnosima dviju država načelno postignut, njegova primjena i konkretni potezi već na samom početku "zapinju". To je i na kraju svog posjeta Srbiji i Kosovu primijetio i njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle koji je u ponedjeljak (20.5.) prije odlaska iz Beograda svojim domaćina poručio kako očekuje normalizaciju odnosa prema Prištini. "Sada je došao red na implementaciju", poručio je Westerwelle srbijanskom premijeru Ivici Dačiću. Dakle Njemačka i EU očekuju "vidljive i opipljive" rezultate a priliku da pokažu u kojoj mjeri su spremni dogovor provesti u djelo, politički čelnici Kosova i Srbije imaju već danas na sastanku u Bruxellesu.

Spora primjena

Kada su 19. travnja, poslije šest mjeseci maratonskih pregovora na najvišoj političkoj razini, premijeri Srbije i Kosova parafirali sporazum o normalizaciji odnosa, Hashim Thaci je najavio da bi do 26. travnja trebalo doći i do „plana primjene sporazuma“ koji je, prema njegovim riječima, označio početak nove ere međudržavne suradnje. Da taj početak ipak neće biti ni brz ni lak upozoravali su oni koji su ukazivali na neophodnost ozbiljne političke razrade petnaest točaka sporazuma. Radne grupe Beograda i Prištine nisu se mogle usuglasiti oko obostrano prihvatljivog plana realizacije sporazuma optužujući jedna drugu za njegovo prekrajanje ili ubacivanje novih elemenata. Europska unija koja čitavo vrijeme ustraje na „prelasku s pisanog u djela“, još jednom je, kako kaže glasnogovornica EU povjerenice za vanjsku politiku Cathrin Asdown, Maja Kocijančić, „u interesu“ obje strane pozvala dva premijera na sastanak u Bruxelles, a sve to u cilju implementacije dogovorenog: „Vi znate da je implementacija apsolutno ključna i naš rad na tome se nastavlja. Istina je da dogovora o planu za implementaciju nije bilo. Mi dalje radimo na tome i vjerujemo da su i dogovor i njegova implementacija  u interesu i Srbije i Kosova.“

Sve točke dogovora su zahtjevne za primjenu

I dok analitičari ocjenjuju kako su sve točke sporazuma manje ili više zahtjevne, radne grupe su premijerima ostavile, između ostalog, otvoreno pitanje „redoslijeda obveza“ Srbije i Kosova u procesu prebacivanja nadležnosti, odnosno ukidanja paralelnih struktura i osnivanja zajednice srpskih općina. Dok Beograd ustraje na tomu da to bude „sinkronizirana akcija“, Priština, za početak, želi da se paralelne strukture na sjeveru ukinu. Čak i tamo gdje prištinska strana tvrdi da „ima dogovora o primjeni“ kao što je pitanje održavanja lokalnih izbora u općinama s većinskim srpskim stanovništvom na Kosovu, činjenica je da sami Srbi s Kosova još nisu pristali sudjelovati u implementaciji sporazuma. I pored tako zahtjevne agende današnjeg (21.05.) sastanka premijera Srbije i Kosova u Bruxellesu, izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju, Jelko Kacin, očekuje da će se na dnevnom, odnosno večernjem redu sastanka (koji počinje kasno poslijepodne) naći i pitanja što poslije 1. srpnja kada "Srbija dobije datum ukoliko se sporazum implementira".

„Izabrana je prva moguća opcija da se načini još jedna procjena gdje i što bi trebalo pokrenuti u ovim danima, kako bi se potrebno do srpnja i završilo. Ne govorim samo o implementaciji dogovora već i o završetku ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pristupanju, kao i o stvaranju drugih uvjeta za ono što bi moralo uslijediti ako i kada obje strane implementiraju dogovor.“

Iz diplomatskih izvora u Bruxellesu može se čuti da i ovaj plan o implementaciji mora da bude potpisan od strane dva premijera. Službeno, nijedan plan i sporazum neće značiti ništa zemljama članicama bez konkretnih koraka na terenu.