Izvještavaju li njemački mediji u korist Izraela?
29. kolovoza 2024Rat u Pojasu Gaze traje skoro 11 mjeseci, a njemački mediji su stalno na meti kritika zbog svog izvještavanja. „Mediji u Njemačkoj izvještavaju jednostrano i to u korist Izraela“, kritika je koja se stalno može čuti. Gube li njemački mediji važno povjerenje gledatelja, slušatelja i čitatelja?
ZAPP, magazin javnog servisa ARD, naručio je o tome reprezentativnu anketu od Instituta za istraživanje javnog mnijenja Infratest Dimap. Rezultat: 40 posto ispitanika ima veliko povjerenje u njemačko izvještavanje o ratu u Pojasu Gaze i vojnoj ofenzivi Izraela. Međutim, 48 posto njih, dakle gotovo svaki drugi ispitanik, ima malo ili nimalo povjerenja.
Dovodi se u pitanje nepristrano i izbalansirano izvještavanje
"To je prilično loš rezultat za anketu o povjerenju u medije, koja je provedena reprezentativno", kaže Carola Richter. Ona je profesorica na Institutu za komunikacije Slobodnog sveučilišta u Berlinu, gdje između ostalog istražuje način izvještavanja o ratu na Bliskom istoku u stranim zemljama. S obzirom na to da općenito postoji temeljno povjerenje u izvještavanje klasičnih medija, ona smatra rezultat ankete vrlo znakovitim.
Glavni urednik ARD-a Oliver Köhr kaže da su ove brojke šokantne — iako naglašava da su njemački mediji ocijenjeni kao cjelina, te da se pri tome nije gledalo samo na izvještavanje javnih servisa. "Sveukupno je zastrašujuće što toliko mnogo ljudi nema povjerenja u izvještavanje njemačkih medija", ističe Köhr.
Anketa ZAPP-a pokazala je i da 38 posto ispitanika smatra da je izvještavanje o ratu izbalansirano. Međutim, 31 posto sudionika u istraživanju misli da njemački mediji previše staju na stranu Izraela. Samo 5 posto ispitanika ocjenjuje da njemački mediji daju preveliku podršku palestinskoj strani. 26 posto njih ne može ili ne želi dati odgovor.
Premalo palestinske perspektive?
To što gotovo trećina ispitanika osjeća da u njemačkim medijima postoji pristranost u korist Izraela, iz perspektive komunikacijske stručnjakinje Richter je velika i neobična brojka. Glavni urednik ARD-a Köhr polazi od pretpostavke da postoje različiti faktori koji izazivaju ovakav dojam: "Jedan razlog može biti taj da u ovom sukobu mnogi ljudi, po mom mišljenju, nepokolebljivo stoje na jednoj strani." Zato je, u njihovim očima, teško izvještavati objektivno.
Zašto ljudi imaju dojam pristranosti u korist Izraela? Jedan od razloga, koji se često navodi na društvenim mrežama, glasi: palestinska perspektiva je premalo zastupljena u njemačkim medijima. Da bi se provjerilo je li ovaj dojam točan, ZAPP je pregledao sve emisije uživo na ARD-u i ZDF-u, koje su emitirane od 7. listopada do kraja srpnja.
U 15 emisija ARD-a, koje su se bavile ratom na Bliskom istoku, bila su tri gosta palestinskog porijekla. Znatno više, njih deset, imalo je izraelsko državljanstvo. Na pitanje zašto u emisijama uživo postoji takva neravnoteža, glavni urednik ARD-a Oliver Köhr odgovara: "Zapravo, ne mogu vjerovati da je to tako." Po njegovom mišljenju, redakcije i novinari prvog programa njemačke televizije ARD-a obično paze na ravnotežu i izbalansiranost. "Da je bilo značajne diskrepancije, primijetio bih je."
U emisijama na ZDF-u, koje se emitiraju uživo, slika je drugačija: u 30 emisija o ratu bilo je ukupno osam nastupa ljudi palestinskog porijekla, a devet ih je imalo izraelsko državljanstvo.
Kritike na izvještavanje o studentskim prosvjedima
Posebnu ulogu u izvještavanju o ratu u Pojasu Gaze i Izraelu ima izdavačka kuća Axel-Springer. U sklopu ove kuće izdaju se list i TV kanal "Welt" te "Bild" — najtiražniji list u Njemačkoj. Ova izdavačka kuća ima vlastiti "ustav", koji se sastoji od pet načela. Jedno od njih glasi: "Podržavamo židovski narod i pravo na postojanje države Izrael."
"Mislim da solidarnost sa židovskim narodom i pravo Izraela na postojanje podržavaju i mnogi drugi mediji", smatra Carola Richter. Ali iz toga za medije izdavačke kuće Springer proizlazi, kaže ona, da Palestince i sve one koji kritiziraju Izrael "treba diskreditirati i protiv toga treba pisati".
Jedan od istaknutih i mnogo kritiziranih primjera iz svibnja: kada su se profesori s berlinskih sveučilišta izjasnili protiv nasilnog uklanjanja studenata-prosvjednika koji su podržavali Palestince od strane policije, Bild je polemično pisao o njima - uključujući objavljivanje fotografija i punih imena profesora.
Izdavačka kuća Springer dala je na nekoliko pisanih pitanja ZAPP-a samo uopćene odgovore. U njima naglašava da je neovisnost novinara i urednika jedno od njenih najvažnijih načela. "Ova neovisnost uključuje da redakcije iz svog ugla izvještavaju o politici izraelske vlade, ali i jasno i nedvosmisleno o terorističkom napadu Hamasa i njegovim antisemitskim aktivnostima kojima se taj napad relativizira."
Narativi izraelske vojske
Još jedna optužba na račun njemačkog izvještavanja o ratu na Bliskom istoku: narativi, koji dijelom dolaze od ekstremno desne izraelske vlade ili vojske, često se nekritički preuzimaju u njemačkim medijima. Za to postoje primjeri - u novinama, online medijima i na tagesschau.de, portalu vijesti javnog servisa ARD.
10. srpnja izraelska vojska je pozvala sve stanovnike Gaze da napuste grad. Istog dana se na tagesschau.de u 14 sati iz Tel Aviva uživo uključuje Laura Goudkamp. Na pitanje kuda bi civili trebali pobjeći, ona najprije napominje da će izraelska vojska dati informacije stanovništvu Gaze o tome. Kasnije tvrdi: "I usmenim putem se, naravno, prenose informacije, gdje i kako ljudi mogu napustiti grad, koristeći siguran koridor kako bi se sakrili u skloništima na rubovima grada."
Koliko je poznato, u Gazi ne postoje takvi sigurni koridori za bijeg, niti skloništa. Christian Limpert vodi ARD-ovo dopisništvo u Tel Avivu, koje je odgovorno za ovaj prijenos uživo. On priznaje: "To je greška koja se ne smije dogoditi i koja naravno ozbiljno narušava ugled našeg dopisništva." Tagesschau.de je kasnije ispravio ovu grešku.
Primjetan trend
Primjeri poput ovog odmah se dijele na društvenim mrežama, munjevito se šireći i umanjujući povjerenje. Mnogi se ljudi na kraju u potpunosti okreću od tradicionalnih medija i informiraju samo putem društvenih mreža. Izvještaje etabliranih medija često primjećuju samo ako netko na nekom profilu, kojem vjeruju, kritizira te medije.
Uravnoteženim izvještajima se ne poklanja pažnja. Komunikologinja Carola Richter primjećuje kako se ovdje nazire jedan trend: "Čini se da će doći do neke vrste fragmentacije u društvu, što znači da različite perspektive više neće biti u međusobnoj vezi."
Sve u svemu, rat u Izraelu i Pojasu Gaze ostaje jedna od najtežih tema za njemačke medije.