Dobre ocjene za njemačko ratno izvještavanje

O aktualnim ratovima njemački mediji uglavnom dobro i profesionalno izvještavaju, navodi se u godišnjem izvještaju za 2023. nezavisnog Vijeća za tisak i medije, dobrovoljnog samoregulacijskog tijela njemačkih novina, časopisa i internetskih portala. „Što se tiče velikih tema kao što su ratovi u Izraelu i Gazi, kao iu Ukrajini, tiskani i online mediji u velikoj su većini obavili dobar posao", rekla je glasnogovornica Vijeća Kirsten von Hutten na predstavljanju izvještaja u Berlinu.

No, s druge strane loša je vijest da nikada nije bilo toliko javnih opomena zbog kršenja novinarskog kodeksa. U 2022. godini bilo ih je 47, godinu kasnije 73, što je povećanje od 55 posto. Osobna zaštita često je bila zanemarena. Tipičan slučaj: objavljene fotografije žrtava zločina bez njihovog pristanka ili, u slučaju smrti, bez dopuštenja rodbine.

Pritužbe na propalestinske demonstracije

Njemačko vijeće za tisak do danas nije izreklo ni jednu opomenu u vezi s izvještajima o ratu na Bliskom istoku ili napadu Rusije na Ukrajinu. Od terorističkog napada radikalnog islamskog Hamasa u Izraelu 7. listopada 2023. i kasnijeg rata u Gazi, do kraja godine stigle su 83 pritužbe čitatelja. Međutim, 24 slučaja tek trebaju biti konačno pregledana.

Ono što upada u oči sa stajališta Vijeća je da se ti prigovori često nisu odnosili na izvještaje iz ratnih zona, već na članke o propalestinskim demonstracijama u Njemačkoj. Na primjer, bilo je mnogo primjedbi na naslov „Mrzitelji Židova mobiliziraju se za demonstracije širom Europe". Argument kritičara: izraz „mrzitelji Židova" sugerira da su svi na prosvjedima bili antisemiti. S njihove točke gledišta, to su bile mirovne demonstracije.

Kada je dopušteno govoriti o „mrzitelju Židova"?

Sonja Volkmann-Schluck, članica Vijeća, s time se ne slaže: u dotičnom tekstu je bilo jasno pokazano da su na tim prosvjedima bile davane antisemitske izjave te da se Izraelu uskraćivalo pravo na postojanje. „Stoga smo mi ocijenili da je izraz 'mrzitelj Židova' svakako u okviru prava na izražavanje mišljenja, jer se radi o interpretaciji potkrijepljenoj činjenicama."

Ukupno je pao broj pritužbi na članke o ratu Rusije protiv Ukrajine i njegovim posljedicama. S 37 bilo ih je tek upola manje nego prve ratne 2022. godine. Vijeće za tisak dva puta je nadležnim uredništvima izdalo takozvane naputke koji se, za razliku od opomena, ne objavljuju.

Obmanjujući naslov o ruskoj prijetnji nuklearnim oružjem

U jednom slučaju radilo se o dnevnim novinama koje su na platformi „X" objavile članak s naslovom: „Rusija prijeti da će prva napasti nuklearnim oružjem". Sa stajališta Vijeća za tisak, naslov je bio obmanjujući i senzacionalan.

„U tekstu je, međutim, postalo jasno da to zahtijeva samo jedan ruski vanjskopolitički analitičar", objašnjava Volkmann-Schluck. To je kod čitatelja izazvalo strahove koji nisu bili potkrijepljeni tvrdnjama u tekstu.

Vijeće za tisak nije nadležno za TV i radio

Ukupan broj pritužbi na članke u tiskanim i online izdanjima njemačkih novina i časopisa porastao je s 1.733 na 1.850 u 2023. godini. Na početku pandemije korone bilo ih je više nego dvostruko više. Međutim, kod većine se već na prvi pogled moglo ustanoviti da se ne radi o kršenju novinarskog kodeksa, pa se njima Vijeće nije detaljnije ni bavilo. Ili se radilo o pritužbama na TV i radijske izvještaje, za koje Vijeće, međutim, uopće nije nadležno.

Transparentnost i spremnost na priznavanje pogrešaka

Dobrovoljno samoregulacijsko tijelo, osnovano 1956. godine, financira se od strane nekoliko nakladničkih i novinskih kuća te državnom potporom. Ove godine očekuje ga puno posla - zbog nastavka izvještavanja o ratovima, ali i zbog europskih izbora te predsjedničkih izbora u SAD-u.

„Ishod bi mogao imati presudan utjecaj na političku strukturu u Njemačkoj", kaže glasnogovornica Vijeća za tisak Kirsten von Hutten. Stoga posebno apelira na odgovornost novinskih i internetskih urednika da pažljivo i istinito izvještavaju. „To uključuje transparentnost u izvještavanju, ispravljanje pogrešaka od strane urednika i komunikaciju s čitateljima." To je ključno za stvaranje povjerenja u medije, naglašava ona.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.