1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaBliski istok

Provjera činjenica: video ne pokazuje ratne zločine Izraela

Joscha Weber
28. prosinca 2023

Na internetu se uvijek iznova šire snimke koje bi trebale prikazivati navodne zločine izraelske vojske, ali u stvari potječu iz rata u Siriji. Kako prepoznati te lažne snimke i što se njima želi postići?

https://p.dw.com/p/4abuE
DW-ova provjera činjenica / slika iz videa s društvene mreže
Jedan video koji kruži internetom prikazuje smaknuće u jednom podrumu. No taj video nije, kako se tvrdi, snimljen u aktualnom sukobu u Pojasu Gaze, nego u Siriji

To su slike koje je teško podnijeti. Slike ekstremnog nasilja i hladnokrvnosti. Te video-snimke su svima dostupne na platformi X i do sada nisu ni izbrisane niti cenzurirane. One bi trebale pokazati užase u aktualnom sukobu između Izraela i Hamasa. Zbog ekstremnog nasilja mi svjesno pokazujemo te snimke samo kao pojedinačne fotografije i u arhiviranom obliku.

Tvrdnja: Jedna korisnica društvene mreže X iz Ujedinjenih Arapskih Emirata s više od pola milijuna pratitelja objavila je video (upozorenje: ekstremno nasilje), koji prikazuje egzekuciju najmanje dvije osobe u jednom podrumu. Uz tu snimku ona na engleskom piše o „kukavičkim Izraelcima", koji su „sadistički barbari" i drugima zabijaju nož u leđa. Ona Izrael optužuje za etničko čišćenje u aktualnom sukobu s Palestincima. I napominje da je video dokaz za to. Slične tvrdnje mogu se naći i na perzijskom i turskom jeziku.

DW provjera činjenica: Pogrešno

Video ne potječe iz Pojasa Gaze, a nije ni aktualan. Također ne prikazuje ni izraelske vojnike. Ta je snimka stara 10 godina i potječe iz Sirije. To se može utvrditi pomoću posebnih programa za verifikaciju na Googleu ili Tineye.

Istraživanje podrijetla pojedinih scena iz videa vodi do snimaka iz 2013. godine. Prema tome, video (upozorenje: ekstremno nasilje) ne pokazuje scene iz Izraela, nego stravične zločine iz rata u Siriji. Prema medijskim izvještajima, radi se o smaknuću civila koje je izvršila milicija Shabiha, skupina vjerna Asadovom režimu, koja je u ratu u Siriji pokazala ekstremnu brutalnost.

Fotografije i videi izvađeni iz konteksta, koji svjesno ili nesvjesno prenose krive informacije, nisu ništa novo, nego pouzdani pratitelji svih velikih sukoba. „Za ljude koji nisu upućeni te slike mogu izgledati vjerodostojno", kaže Pia Lamberty, socijalna psihologinja i voditeljica instituta CEMAS, jednog njemačkog trusta mozgova koji nudi savjetovanje o dezinformacijama i ideologijama zavjere. „Te fotografije i videi djeluju, jer diraju nešto u nama. Upravo u emocionaliziranim situacijama ne preispitujemo tako detaljno činjenice." To, prema njezinom mišljenju, objašnjava zašto se uvijek recikliraju snimke iz drugih sukoba, kako bi stvarale određeno raspoloženje i diskreditirale protivnika u sukobu.

Slike iz sirijskog rata postaju navodni izraelski zločini

Tako se i u ovom ratu između Izraela i Hamasa uvijek iznova šire fotografije i videi koji bi trebali prikazati navodne zločine izraelske vojske, ali u stvari potječu iz rata u Siriji. Kao i u sljedećem slučaju: jedna video-snimka, podijeljena na različitim platformama, trebala bi prikazati ratne zločine izraelskih oružanih snaga u Pojasu Gaze. No taj video uopće ne potječe iz Pojasa Gaze, nego je i on snimljen 2013. godine u Siriji. Na snimkama su pripadnici milicije sirijskog predsjednika Bašara al-Asada koji 2013. u Damasku ubijaju civile, što je pokazala provjera činjenica AfrikaChecka.

I pojedine video-snimke s navodnim izraelskim bombardiranjima nisu autentične. Jedan korisnik platforme X tvrdi da je izraelska vojska bombardirala bolnicu Al-Sadaqa. No taj video pokazuje napad na jednu bolnicu u sirijskom gradu Alepu 2016. godine, što je dokazala provjera činjenica austrijske udruge Mimikama.

Zloupotrebljava se i patnja djece iz rata u Siriji kako bi se širile lažne informacije u aktualnom sukobu između Izraela i militantno-islamističkog Hamasa, koji je u Njemačkoj, EU-u i SAD-u proglašen terorističkom organizacijom. Tako korisnici X-a tvrde da „jedan mali dječak u Gazi tuguje za svojom sestrom". Ali i ta snimka potječe iz Sirije iz 2014. godine, kako je pokazala provjera činjenica India Todeya.

Pia Lamberty
Pia Lamberty: "Namjera iza toga je da se ekstremnom emocionalizacijom u drugi plan potisnu činjenice"Foto: Frederic Kern/Geisler-Fotopress/picture alliance

Emocije guraju činjenice u drugi plan

Dakle, spomenute video-snimke, istrgnute iz konteksta, ne mogu dokazati ratne zločine ili napade Izraela na civilno stanovništvo u Pojasu Gaze. No to ne znači da izraelski napadi u Pojasu Gaze ne uzrokuju patnju stanovnika. Ujedinjeni narodi izvještavaju (pozivajući se na informacije Ministarstva zdravstva iz Gaze koje je pod kontrolom Hamasa) o više od 19.000 žrtava na palestinskoj strani (brojka od 18. prosinca 2023.).

Obje sukobljene strane koriste dezinformacije. Tako uvijek iznova kruže lažne tvrdnje o Palestincima i događajima u Pojasu Gaze, koje se također više milijuna puta dijele. U jednom postu na X-u, podijeljenom stotine tisuća puta, tvrdi se da jedan video dokazuje da je Hamas bolnicu Al-Ahli u Gazi sam raketirao. No to se ne može dokazati tim videom, pokazala je naša provjera činjenica. I proizraelski i propalestinski nalozi na društvenim mrežama također koriste i snimke generirane umjetnom inteligencijom.

Lažne informacije o sukobu u Pojasu Gaze potiču mržnju na obje strane i mogu imati strašne posljedice, upozorio je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres. I naglasio: „Tsunamijem dezinformacija potiču se polariziranje i dehumanizacija. Mi se moramo suprotstaviti antisemitizmu, antimuslimanskom fanatizmu i svim oblicima mržnje."

Za stručnjakinju za dezinformacije Piu Lamberty se iza ponovljenog širenja starijih sadržaja iz drugog konteksta krije jedna strategija: „Namjera iza toga je da se ekstremnom emocionalizacijom u drugi plan potisnu činjenice. Čak i ako slika onda ne odgovara tvrdnji, čini se da ipak prenosi da se to, eto, često događa, da to, eto, nekako štima. Činjenice u takvim situacijama mogu djelovati skoro amoralno, jer dominiraju emocije."