NATO sam sebe hrabri

Nakon dva dana vijećanja i mnogih bilateralnih razgovora, između ostalog s predsjednicima SAD-a i Turske, njemačka kancelarka Angela Merkel je bila zadovoljna bilancom: "Vjerujem da je ovo važan summit NATO-a zato što je puno toga konkretnog odlučeno." I doista, šefovi vlada i država su donijeli niz odluka koje su se u NATO-u već mjesecima pripremale. Stvarnih iznenađenja u Varšavi na ovom summitu nije bilo.

Konkretno su to bile prije svega najave o misiji u Afganistanu. Pomoć NATO-a pri obuci i formiranju afganistanske vojske se zbog teškog sigurnosnog stanja u zemlji produžuje do kraja 2017. godine. Unatoč prethodnim najavama, neće doći do povlačenja NATO-ovih jedinica iz Afganistana. Oko 13.000 vojnika se u okviru NATO-ove misije "Rezolutna podrška" nalazi u Afganistanu. Oko 3.000 vojnika SAD-a dodatno uz NATO-ovu misiju ostaje na Hindukušu. Prvotno je predsjednik SAD-a Barack Obama do kraja svog mandata u siječnju 2017. godine htio okončati najduži od svih američkih ratova. Prije 15 godina su, naime, američke trupe nakon napada od 11. rujna 2001. umarširale u Afganistan kako bi srušile režim talibana i terorista Al Qaide.

No, radikalno-islamistički talibani su još uvijek tamo. Prema planovima NATO-a, oni bi trebali postati dio rješenja. "Svi mi smo dali do znanja da je paralelno potreban politički proces razgovora s talibanima kako bi se pospješilo pronalaženje političkog rješenja", kazala je Angela Merkel na kraju summita u Varšavi. Dodala je kako je važno da se afganistanska vlada bori protiv korupcije i stvori bolje životne uvjete u zemlji: "Na temelju mnogih migranata koji su iz Afganistana stigli prošle godine vidjeli smo da situacija u toj zemlji nije zadovoljavajuća." NATO, osim toga, osigurava daljnje financiranje afganistanskih vojnika i policajaca. Do 2020. godine je za to potrebno 4,5 milijardi američkih dolara godišnje.

NATO posuđuje zrakoplove AWACS

Nakon što se NATO u petak, prvog dana summita, pozabavio prijetnjama iz Rusije na istoku, drugog dana summita je bio na redu jug. Tamo se NATO suočava s ratom u Siriji, borbama u Iraku, nesigurnom situacijom u Libiji i povećanom migracijom iz Afrike. Vojna sredstva Savez ne želi upotrijebiti, ali želi podržati pomorsku misiju Europske unije "Sofija" ispred libijskih obala koja bi trebala služiti boljem i bržem otkrivanju krijumčarskih brodova. Konkretnog zahtjeva od strane Europske unije, međutim, još nema, kako navode NATO-ovi diplomati.

Osim toga, NATO želi međunarodnoj Koaliciji za borbu protiv terorističke organizacije Islamska država na raspolaganje staviti svoje izviđačke zrakoplove tipa AWACS. Oni bi trebali letjeti iznad Turske i svojim radarima prikupljati informacije iz Sirije i Iraka. Kancelarka Merkel je od kolega iz NATO-a zatražila veći angažman u Africi. Navela je kako je oko jezera Čad aktivna islamistička teroristička organizacija Boko Haram.

Izlazak Velike Britanije iz Europske unije tijekom razgovora NATO-partnera očito nije bio velika tema. Brexit se, kako je kazao britanski premijer David Cameron, neće odraziti na odnose Velike Britanije i NATO-a. "Velika Britanija i dalje igra odlučujuću ulogu u NATO-u", kazao je Cameron.

Najvažnija odluka

Prema mišljenju poljskih domaćina, odluka NATO-a da poveća broj vojnika u baltičkim zemljama i Poljskoj bila je najvažnija na ovom summitu. Rusiji se time želi signalizirati da će NATO na svaki napad na neku od manjih članica adekvatno odgovoriti. Te istočne članice NATO-a se, naime, nakon vojnog djelovanja Rusije protiv Ukrajine (2014.) i u Gruziji (2008.) osjećaju ugroženo. Litvanski ministar vanjskih poslova Linus Linkevicius je u izjavi za Deutsche Welle kazao da je zadovoljan onim što je dogovoreno u Varšavi. Naravno da dodatnih 1.000 vojnika ne bi bilo dovoljno da zaustavi Ruse, kazao je on, "ali je nazočnost povećana i ona je multinacionalna", a to je signal koji ipak nešto znači, istaknuo je Linkevicius.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je kazao da naravno nitko ne može predvidjeti kako će se razvijati odnosi prema Rusiji nakon odluka u Varšavi. NATO, međutim, ima obvezu da se pripremi na sve moguće situacije. Njegov zaključak glasi: "Predvidjeti budućnost je vrlo teško. Ali pripremiti se za budućnost kao savez, to nije preteško."

Iduće srijede će ruski veleposlanik u Bruxellesu za vrijeme Vijeća NATO-a i Rusije biti službeno informiran o zaključcima summita u Varšavi. NATO se nada da će s Rusijom započeti nove razgovore. A idući NATO-ov sastanak na vrhu je zakazan za 2017. u Bruxellesu, kako je najavio Jens Stoltenberg.