Univerzalni osnovni dohodak za sve?
5. lipnja 2016Kolibe su napravljene od lima i plastike, samo nekoliko kuća je sagrađeno od kamena. Okolo hodaju malobrojne koze i kokoši. Pod đonovima cipela škripa crveni pustinjski pijesak. Otjivero je malo selo u Namibiji. Ono ima ambulantu, školu i katoličku crkvu. I puno siromašnih.
No njegovi su stanovnici nekoliko godina živjeli puno bolje. Naime, upravo u tom selu su crkve, sindikati i organizacije za razvojnu pomoć 2008. godine pokrenuli projekt dodjele bezuvjetnog osnovnog dohotka. Dakle, tamo je u praksi isprobano ono o čemu se ove nedjelje (5.6.) izjašnjavaju Švicarci na referendumu.
Bolji život s 5,70 eura
Svaki stanovnik Otjivera, koji je određenog dana bio kod kuće, mogao se registrirati i od tada svaki mjesec dobivati 100 namibijskih dolara - bez ikakvih uvjeta. "Na početku su novac dovozili automobilom", priča 35-godišnji Dominikus Ganeb i objašnjava: "Novac se dijelio pod drvetom u blizini crkve." Seljani su taj novac dobro iskoristili, kaže Ganeb: "Neki su mogli financirati školski pribor za svoju djecu. Drugi su kupili magarca ili otvorili malu prodavaonicu." On sam je kupio kokoši i koze te počeo graditi kuću.
100 namibijskih dolara (preračunato: 5,70 eura) za te ljude je bilo mnogo novca. Većina njih rade kao nadničari na okolnim farmama i prosječno zarade 50 dolara dnevno. No posla nema svakog dana.
Projekt s osnovnim dohotkom prekinut je 2013. godine. Dominikus nije uspio završiti kuću. I onda je ponovo sve postalo kao prije: roditelji iz Otjivera su opet morali dobro razmisliti mogu li svojoj djeci priuštiti školovanje. Kod liječnika ljudi idu samo onda kada je to stvarno prijeko potrebno.
No pojedinci su uspjeli zadržati svoj životni standard. 39-godišnja Selma koja je prije uvođenja osnovnog dohotka radila na farmi dobiveni novac je uložila u malu prodavaonicu živežnih namirnica i drugih potrepština. Danas još uvijek radi u svom dućanu zajedno s kćerkom Albertine koja kaže: "Mi smo sada sami odgovorni za to što radimo i kako zarađujemo novac."
Manja mogućnost izrabljivanja zaposlenih
Namibijski projekt izazvao je i pozornost svjetske javnosti. Njemački ekonomski stručnjak Bernhard Neumärker govori o "ohrabrujućim iskustvima" iz Otjivera i vjeruje u uspjeh takvih projekata - i u siromašnim, ali i u razvijenim zemljama svijeta. Kao prednost uvođenja osnovnog dohotka navodi da nitko više ne mora živjeti ispod egzistencijalnog minimuma. "Zbog te nove slobode postoji nada da će biti smanjene mogućnosti izrabljivanja ljudi s premalim plaćama, kao i da će se povećati produktivnost, kreativnost i spremnost na preuzimanje rizika kod samostalnog poduzetništva", kaže ovaj stručnjak. On također ističe da bi od toga profitiralo i cijelo društvo jer bi mnogim građanima ostajalo više vremena za dobrovoljni angažman u zajednici.
Ali Bernhard Neumärker također priznaje: "Središnji politički problem je da se mnoge interesne skupine plaše gubitka njihovih stvarnih ili umišljenih prednosti u dosadašnjem skupom, neučinkovitom i nepravednom socijalnom sustavu."
A stanovnici Otjivera se nadaju da će osnovni dohodak jednog dana biti ponovo uveden. "Onda mogu dovršiti kuću", kaže Dominikus Ganeb. No na to će vjerojatno još dugo morati čekati. Ako se uopće i dogodi. Jer, mada je nadležno namibijsko ministarstvo više puta izrazilo podršku ideji osnovnog dohotka, Svjetska banka je upozorila da Namibija to nije u stanju financirati.