Na koju stranu želi Srbija?

Pozicija Europske unije prema ruskoj aneksiji Krima je poznata pa se tako može očekivati da ga zastupa i Srbija kao kandidat za EU. S druge strane, Srbija nikako ne želi ugroziti dobre odnose sa Rusijom, uključujući tu naravno i važne energetske sporazume s tom zemljom. Povrh toga, javnost u Srbiji uporno uspoređuje Krim s proglašenjem neovisnosti Kosova, tako da je jasno zašto trenutna vlada u Beogradu oklijeva naći jasne riječi o tom pitanju.

Već je nekoliko međunarodnih diplomata izjavilo kako bi se Srbija trebala izjasniti o pitanju krize u Ukrajini, ali još uvijek nije jasno da li je tek riječ o prijateljskim sugestijama ili otvorenom političkom pritisku. Vlada Srbije izbjegava taj problem, pravdajući se kako je to tehnička vlada koja ne može odrediti stav. Bilo je i izjava kako je Srbija tek "mala zemlja" koja se ne bi trebala miješati u ta pitanja i da bi za Srbiju bilo najbolje da o tome jednostavno - šuti.

Ipak, lider Srpske napredne stranke (SNS) i najvjerojatniji budući premijer Aleksandar Vučić je već bio prilično jasan u svojim stavovima. Slaže se kako tehnička vlada neće određivati stav Srbije, ali i tvrdi kako će Srbija "poštovati svoje obaveze" prema EU i istovremeno objavljuje kako ta zemlja "neće imati neprijateljski stav" prema Rusiji.

To pak ujedno znači kako Beograd niti ne razmišlja o nekakvim sankcijama Rusiji. Isto tako, budući premijer Srbije još jednom optužuje Zapad i tvrdi kako je njegova zemlja "za poštivanje međunarodnih normi i teritorijalnog integriteta", ali i dodaje kako Beogradu o tome "neće držati predavanje oni koji su lagano zgazili teritorijalni integritet Srbije."

Manja šteta u neutralnosti

I direktorica Centra za vanjsku politiku Aleksandra Joksimović smatra kako Beograd želi dobiti na vremenu, ali ipak i vidi želju Srbije da u tom sporu ostane po strani koliko god može: "Mnogo toga će zavisiti i od samog razvoja situacije u Ukrajini. Točnije, od daljeg razvoja odnosa velikih sila i da li će se odnosi među njima dalje zatezati ili ne. U odnosu na to će ovisiti i količina pritiska kojim bi mogla biti izložena Srbija kako bi jasno objavila svoj stav. Ukoliko se ta situacija bude dalje zaoštravala, mislim da će s time rasti i pritisci na Srbiju da se jasnije izjasni“.

Ipak, Aleksandra Joksimović je uvjerena kako neutralnim stavom Srbije neće biti zadovoljni niti Bruxelles, niti Washington, a niti Moskva. Ali ipak smatra kako Beogradu neutralan stav donosi manju političku štetu nego da se opredjeljenje za bilo koju od strana u sukobu oko Ukrajine.

Opet zaborav onoga što je bilo prije neovisnosti Kosova

Ljiljana Smajlović, glavna urednica dnevnog lista „Politika“ je jedna od mnogih u Srbiji koja neovisnost Krima poistovjećuju s proglašenjem neovisnosti Kosova. Dodaje kako "ionako ne postoji neka jedinstvena vanjska politika EU", a kako Srbija, zbog svojedobnog odcjepljenja Kosova, "ima moralno i svako drugo pravo" da takav zahtjev osude Rusije odbije.

"Mislim da bi Srbija samo trebala izraziti strahovito žaljenje što je 2008. godine na Kosovu prekršeno međunarodno pravo. Srbija bi trebala izraziti žaljenje što je tako veliki broj zemalja, priznanjem secesije odcjepljenje srpske pokrajine, narušio integritet i suverenitet Srbije. Srbija bi također trebala izraziti žaljenje što su među prvima koji su (priznale Kosovo) bile istaknute velike zapadne zemlje koje se sada pozivaju na međunarodno pravo", smatra glavna urednica lista Politika, Ljiljana Smajlović.

Ipak, i ona se nada kako će napetosti između Ukrajine i Rusije popustiti dok se ne formira nova vlada u Srbiji, a nada se da će i Zapad do onda "prihvatiti realnost na terenu". Nakon toga, smatra urednica Politike, mišljenje Srbije ionako "više neće biti toliko važno da bi netko na njemu inzistirao.“