Kosovo nije Krim

Unisone ocjene Zapada da se na Krimu događa jasno kršenje međunarodnog prava s posebnom pozornošću prate Srbi i Albanci. Posebno nakon tvrdnje bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Schrödera da potezi Moskve jesu protupravni, ali da je prije 15 godina i Zapad prekršio međunarodno pravo kad se NATO bez zelenog svjetla Vijeća sigurnosti UN-a upleo u konflikt oko Kosova.

Dvostruki moral Zapada

Schröder u svom stavu nije usamljen, što ponovno u prvi plan vraća trajnu diskusiju o kosovskom pitanju. Do danas je Kosovo kontroverzna tema i među zemljama Europske unije. Grčka, Rumunjska, Slovačka, Cipar i Španjolska ne priznaju neovisnost te zemlje. Prije svega u pogledu nekoliko manjina, čijih secesionističkih težnji se plaše. Taj odbijajući stav se nije promijenio ni presudom Međunarodnog suda u Den Haagu iz 2010., kojom je taj sud priznao da je neovisnost te balkanske zemlje legitimna. Napomena da Zapad na Kosovu nije djelovao u skladu s međunarodnim pravom, vjetar je u leđa svima koji Zapadu predbacuju dvostruki moral. S pravom?

Točno je da vojna intervencija NATO-a nije bila utemeljena u međunarodnom pravu i to će uvijek ostati slaba točka u argumentaciji onih koji su zagovarali intervenciju. Treba, međutim, podsjetiti zašto Vijeće sigurnosti UN-a nije odobrilo intervenciju: Rusija se opirala vojnoj misiji, pozivajući se na zabranu uplitanja u unutarnje prilike drugih zemalja, koja je utemeljena u međunarodnom pravu. No, to Moskvu, inače, nije spriječilo da vlastitu intervenciju na Krimu predstavi kao obvezu uplitanja, navodno kako bi zaštitila vlastite državljane u Ukrajini.

Kosovo kao presedan?

Ali, usporedba Kosova i Krima ipak „ne drži vodu“. Na Kosovu je vojna misija Zapada uslijedila kao posljedica masovnih progona koje je jugoslavenska vojska provodila nad albanskim stanovništvom. Takav etnički progon Rusa na Krimu se ne događa.

Također, tada je još uvijek bio svjež veliki šok zbog genocida kojega su bosanski Srbi počinili nad bosanskim muslimanima u Srebrenici. Zapadna alijansa je bila uvjerena da se drugi genocid na Balkanu – ovaj put nad Albancima – mora spriječiti. Prije nego što je došlo do vojne intervencije, Zapad je iscrpio sva diplomatska sredstva. Tek kad dugogodišnje sankcije i pregovori nisu urodili plodom, korištena su vojna sredstva.

Ipak, nekim čudom Moskva pred referendum na Krimu pokušava da pripajanje Krima Rusiji obrazloži Kosovom: Zapad je sam oslobodio duha iz boce kad je priznao neovisno Kosovo, pa sada i Krim slijedi taj primjer. Ali ni ta usporedba „ne drži vodu“, jer Zapad nije namjeravao da pripoji Kosovo nekoj susjednoj državi. I u Srbiji se čude moskovskom tumačenju međunarodnog prava. Jer, do jučer su srpski političari bili sigurni da kosovski konflikt Moskvi služi kao zastrašujući primjer koji pokazuje kamo vodi zapadna politika vojnih intervencija. A sada u Beogradu vide kako njihovi prijatelji u Moskvi zapravo proglašavaju Kosovo za dobrodošli presedan koji opravdava interese ruske moći. Takve verbalne akrobacije su providne. Jer, Kosovo nije Krim.