Može li Ihsanoglu pobijediti Erdogana?

U dobi od 70 godina znanstvenik i diplomat Ihsanoglu se odlučio angažirati u političkom životu Turske. Rođen je i odrastao u Kairu, godinama je radio u inozemstvu, prije svega u Džedi u Saudijskoj Arabiji, sjedištu Organizacije islamske suradnje. Kao šef najveće zajednice država Ihsanoglu je prošle godine došao u sukob sa Erdoganovom vladom zbog stajališta o svrgavanju s vlasti egipatskog predsjednika Muhameda Mursija. Ihsanoglu je odbio turski zahtjev da se Egipat osudi zbog svrgavanja Mursija.

Ihsanoglu govori pet jezika i sa svojom prosijedom kosom djeluje kao džentlmen. U svom prvom intervjuu od objavljivanja nominacije, koji je dao oporbenim novinama Cumhuriyet on je naglasio važnost osnivača moderne Turske, Mustafe Kemala Atatürka. Riječ je o gesti upućenoj članovima sekularne stranke CHP, čiji je šef Kemal Kilicdaroglu skupa s nacionalističkom strankom MHP postigao suglasnost o zajedničkoj kandidaturi Ihsanoglua za predsjednika.

"Vrlo pametna odluka"

Ihsanoglu bi trebao izvesti umjetnost i s jedne strane ujediniti oporbu, a istodobno osvojiti glasove kako glasača Erdoganovog AKP-a, tako i islamističke stranke Sadet. U tome bi mu trebao pomoći njegov karakter: On je istodobno pobožni musliman i sekularist. Njegova supruga Füsun ne nosi maramu.

"Riječ je o vrlo pametnoj odluci" koju su donijeli CHP i MHP, napisao je kolumnist Mustafa Akyol, stručnjak za politički islam, u novinama Hürriyet Daily News. List "Taraf" je čak napisao da bi Erdogan, s obzirom na to da Ihsanoglu predstavlja ozbiljnu prijetnju, trebao još jednom razmisliti o svojoj kandidaturi, koja je do sada važila za sigurnu, iako još uvijek nije službeno objavljena.

Otpor u vlastitim redovima

Ipak u oporbenim redovima nisu svi oduševljeni zajedničkim kandidatom. Tako je izrazito sekularno krilo u CHP-u zaprepašteno. Jedna od najglasnijih predvodnica ove grupe, zastupnica Nur Serter, izjavila je da se stidi zbog ove odluke svog stranačkog vodstva. Za političare poput Serterove Ihsanoglu je previše religiozan. Stoga prema navodima medija nije isključeno da disidenti u CHP-u donesu odluku o vlastitom predsjedničkom kandidatu. I predstavnici alevita, islamske manjine koja se osjeća diskriminiranom od strane sunitske većine u Turskoj, odbili su Ihsanoglua.

Uposleni u Agencijama za ispitivanje javnog mnijenja također su skeptični kada je riječ o imenovanju ovog 70-godišnjaka. "On treba dobiti glasove birača AKP-a, a pri tome mora prvo vidjeti kako će vlastitu bazu ujediniti oko sebe. CHP je podijeljen", kaže Adil Gür, šef Instituta za demoskopiju A&G. Brojni glasači oporbenih stranaka bi iz prosvjeda mogli ostati kod kuće što bi povećalo Erdoganove šanse za pobjedu, kaže Gür. Osim toga Ihsanogluu ne ostaje više puno vremena da se predstaviti turskim biračima jer izbori se održavaju 10. kolovoza.

"On nema šansi"

Slično misli i Gürov kolega Mehmet Murat Pösteki iz Instituta za ispitivanje javnog mnijenja ORC. "On nema šansi", kaže Poesteki. S obzirom na to da je Ihsanoglu relativno nepoznat oporba ga je trebala predstaviti kao svoga kandidata još na početku godine, a ne kratko prije izbora. Gür pak upućuje na Ihsanogluovo političko neiskustvo. Prvi direktni izbor za predsjednika države će de facto uspostaviti predsjednički sustav u zemlji zbog čega je jedan ozbiljan političar potreban za tu funkciju, smatra Gür i dodaje: "On je dobar čovjek, ali nije političar."

Stručnjaci Gür i Pösteki zbog toga predviđaju dobre šanse Erdoganu. Smatraju da će aktualni premijer već u prvom krugu izbora 10. kolovoza osvojiti više od 50 posto glasova i tako postati predsjednik. Ne osvoji li ni jedan kandidat 50 posto glasova drugi krug izbora bit će održan 24. kolovoza. Do 3. srpnja bi Izbornoj komisiji trebale biti prijavljene sve kandidature. Kurdska stranka HDP želi imati vlastitoga kandidata i očekuje se da će njegovo ime objaviti tijekom ovog vikenda.