Turska: Godišnjica obilježena frustracijom

Za turskog umjetnika Erdema Güngüza prva obljetnica početka prosvjeda u parku Gezi nije razlog za slavlje. Prije skoro godinu dana on je satima nepomično stajao na trgu Taksim pogleda prikovanog za portret osnivača moderne turske države Kemala Mustafu Atatürka. Güngüz je šutke prosvjedovao protiv brutalnog policijskog nasilja tijekom demonstracija. Priključile su mu se tisuće ljudi. Kao "čovjek koji stoji" postao je ikona tih prosvjeda.

Turska vlada i danas ima sve pod kontrolom - "medije, pravosuđe i policiju", kaže 34-godišnjak u razgovoru za Deutsche Welle. Policijsko nasilje, tvrdi, još je brutalnije: "Kada deset prosvjednika izađe na ulicu, nasuprot njih stoji 60 policajaca s vodenim topovima. Ništa nismo dobili prosvjedima. Nema pomaka naprijed. Mediji i dalje nisu slobodni i neovisni. U istoj smo situaciji kao prije godinu dana, ako ne i goroj.“ Güngüz spominje i nedavnu nesreću u rudniku ugljena, u gradu Somi, u kojoj je život izgubilo više od 300 rudara. Da bi obilježavanje obljetnice imalo bilo kakvog smisla, ljudi bi trebali otići na grobove nastradalih u Somu.

Društvene mreže važnije nego ikada

Ograničena sloboda medija prošle godine je bila u fokusu masovnih prosvjeda. Dok su turski mediji u početku jedva spominjali okupljanja u parku Gezi, na društvenim mrežama poput Facebooka i Twitera vladalo je pravo izvanredno stanje. Milijuni bijesnih građana koristili su internet kao alternativno sredstvo za komunikaciju. Video zapisi i fotografije objavljivani su svake sekunde. Snimke uhićenja i premlaćivanja novinara kružile su po internetu, pa tako i video zapis na kojemu se vidi kako četiri policajca tuku novinara Gökhana Bicicija. "Suosjećanje na društvenim mrežama bilo je dirljivo", priča danas. Internet je postao oštri instrument društva, kaže u razgovoru za DW: "To je bilo jedini način za prevladavanje cenzure. Vlada i danas društvene mreže doživljava kao opasnost." To je razlog što su Twiter i YouTube zabranjeni, tvrdi 35-godišnji novinar. Poslije prosvjeda u parku Gezi na internetu su pokrenuti mnogi novinarski projekti. Bicici je ove godine osnovao novinsku agenciju Dokuz8haber koja povezuje razne društvene mreže. "Interes ljudi je iz dana u dan sve veći", kaže Bicici.

Nada u civilno društvo

Međutim, upravo zbog prosvjeda u parku Gezi vladajući stil Ankare je postao autoritarniji, kritizira politolog i kolumnist Cengiz Aktar koji, između ostalog, radi u Istanbulskom političkom centru (IPC). Masovne demonstracije bile su prvi veliki izazov za premijera Recepa Tayyipa Erdogana. "On se ne boji oporbenih stranaka, već moći ulice i prosvjeda", kaže Aktar za DW. Politolog osim toga naglašava da i godinu dana nakon prosvjeda u Turskoj još uvijek nema političke alternative islamsko-konzervativnoj vladajućoj stranci AKP. Nakon uspjeha Erdoganove stranke na lokalnim izborima moglo bi se zaključiti da se prosvjedima ništa nije postiglo, kaže Aktar: "Međutim, demonstracije su bile psihološka prekretnica za ljude. Strah od javnog izražavanja mišljenja sada je manji.“

Zahvaljujući prosvjedima u parku Gezi nastalo je "jedno hrabro i dinamično civilno društvo", smatra novinar Bicici. "Tome u prilog govori oštriji nastup vlade. Ali ne smije se zaboraviti da je moć jedne vlade uvijek vremenski ograničena, za razliku od održivosti društvenih promjena koje mogu i duguročno imati utjecaja. Bicici je uvjeren da je jako civilno društvo budućnost Turske. Iduće subote (31.5.) građani su pozvani da se okupe na trgu Taksim i svim javnim mestima u turskim gradovima. Aktivisti se distanciraju od riječi "prosvjed" i govore o "okupljanju". Za više demokracije, za poštivanje ljudskih prava, za zaštitu životne sredine, u sjećanje na stradale u parku Gezi i na poginule rudare u Somi.