Mora li Njemačka ipak platiti ratnu odštetu?

Osam desetljeća nakon početka Drugog svjetskog rata bi pitanje ratnih odšteta ponovo moglo postati glavna tema. Već godinama s vremena na vrijeme, posebno iz Varšave i Atene, stižu zahtjevi da Njemačka plati za razaranja koja je počinila u Poljskoj i Grčkoj.

No sada se nije oglasio netko iz inozemstva, već iz jezgre političkog Berlina. Na zahtjev stranke Ljevice Znanstvena služba Bundestaga izradila je analizu u kojoj se ostavlja mogućnost da su zahtjevi Grčke i Poljske - opravdani.

Grčka ništa nije potpisala

U dokumentu od petnaest stranica stručnjaci njemačkog parlamenta najprije podsjećaju da Berlin službeno smatra pitanje reparacija „pravno i politički definitivno uređenim", to jest da odbija svaki razgovor na tu temu. Znanstveni suradnici Bundestaga smatraju da su takvi argumenti njemačke Vlade legitimni, ali da nisu jedini mogući.

Naime, Berlin se poziva na ugovor „Dva plus četiri" iz 1990. kojim su Zapadna i Istočna Njemačka, kao i sile pobjednice – SAD, Velika Britanija, Francuska i SSSR – otvorile put ujedinjenju Njemačke. U Berlinu to smatraju „mirovnim ugovorom" kojim su završene sve priče o ratnoj odšteti zemljama koje je nacistička Njemačka razarala.

No stručnjaci Bundestaga kažu da se reparacije u tom ugovoru ne spominju te da „treće zemlje" poput Poljske ili Grčke nisu potpisnice tog ugovora pa ih on ne obvezuje. U slučaju Atene čak nikada nije bilo „izričite izjave od odricanju" od naplate odštete, piše u analizi.

Argument Berlina da je pitanje reparacija zastarjelo stručnjaci komentiraju riječima: „Zastara međudržavnih novčanih potraživanja u međunarodnom pravu do danas nije jasno uređena."

Znanstvena služba Bundestaga smatra da postoji „mogućnost definitivnog sudskog razjašnjenja" pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu. Preduvjet je da netko najprije tuži Njemačku, kao i da Njemačka prihvati nadležnost tog suda u toj stvari - što Berlin za sada odbija.

U lipnju je državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Niels Annen (SPD) rekao da u slučaju grčkih zahtjeva za odštetom „nijedna strana" ne namjerava pravdu potražiti pred tim sudom.

Poljska sprema zahtjev za odštetom?

Analiza pravnika njemačkog parlamenta svakako je budno propraćena u Varšavi i Ateni. Prošlog mjeseca je grčki veleposlanik u Berlinu poslao „verbalnu notu" njemačkoj Vladi pozivajući je naslužbene pregovore o ratnoj odšteti. U Grčkoj računaju da Njemačka zbog okupacije i razaranja treba platiti 290 milijardi eura.

Nije poznato kako će se prema svemu odnositi nova vlada konzervativnog premijera Kiriakosa Micotakisa. On je u travnju, još kao oporbenjak, u parlamentu naglasio moralni značaj teme, ali je zahtjeve za reparacijama ocijenio kao „politički i pravno teško" ostvarive.

Međutim, on je uvjeren da Grčka može povratiti od Njemačke takozvane prinudne kredite koje je Atena morala isplatiti njemačkim okupatorima tijekom rata. Taj se iznos procjenjuje na osam do jedanaest milijardi eura.

Poljska do sada nije imala službene zahtjeve, ali bi se to moglo promijeniti. „Postoji jaka politička volja da se kontinuirano radi na ovoj temi", rekao je Arkadiusz Mularczyk, zastupnik vladajuće stranke Pravo i pravda. On predvodi parlamentarnu komisiju koja priprema argumentaciju za traženje ratne odštete.

Do sada se govori o 800 milijardi eura. U zločinima nacističke Njemačke je stradalo skoro šest milijuna Poljaka.

Hoće li Varšava službeno pokrenuti to pitanje? „To je politička odluka koja se mora donijeti u odgovarajućem trenutku", kaže Mularczyk. Na jesen su u Poljskoj parlamentarni izbori.

No u analizi stručnjaka Bundestaga piše da bi eventualni poljski zahtjevi bili neopravdani jer se zemlja dvaput, 1953. i 1970., službeno odrekla odštete. U Varšavi smatraju da su te odluke ništavne jer su uslijedile na pritisak Moskve.

„Možda se u Poljskoj s time ne slažu, ali postojali su pravni dogovori koji su odavno riješili ova pitanja", rekao je za DW Thomas Nord, zastupnik njemačke Levice i predsjednik Njemačko-poljske parlamentarne skupine.

„Ali moralno se ne smiju raditi razlike. Kada se radi o pojedinim grupama žrtava može biti dodatnih odšteta", dodao je Nord.